Dana 6. siječnja 1822. rođen je poznati njemački arheolog Heinrich Schliemann. Slavu je doživio kao otkrivač arheoloških ostataka Troje i tzv. Prijamovog blaga. Schliemanovi postupci iskapanja Troje s današnjeg su arheološkog stanovišta prilično kontroverzni, a sukobi su nastali i oko vlasništva nad dragocjenostima koje je otkopao.
Schliemann je rođen na sjeveru Njemačke, u gradiću Neubukow. Otac mu je bio protestantski pastor. Kasnije je isticao da su ga Ilijada i Odiseja fascinirale još dok je bio dječak te da je sanjao o pronalaženju Troje, ali neki smatraju da su te priče izmišnjene kako bi privukao pažnju.
Prije nego što se počeo baviti arheološkim istraživanjima, Schliemann je imao zanimljivu poslovnu karijeru. Kao poslovni predstavnik mnogo je putovao, a u zemljama u kojima je boravio učio je lokalne jezike. S vremenom je navodno naučio cijeli niz jezika – engleski, francuski, nizozemski, španjolski, portugalski, švedski, poljski, talijanski, grčki, ruski, arapski i turski.
Jedno vrijeme Schliemann je boravio u Kaliforniji, a u tamošnjem gradu Sacramentu navodno je pokrenuo banku. Stekao je i američko državljanstvo sredinom 19. stoljeća u doba kad je Kalifornija postala američkom saveznom državom.
Iz Kalifornije otišao je u carsku Rusiju, gdje se i oženio. U Ruskom Carstvu Schliemann se obogatio do te mjere da više nije morao raditi. Odlučio se posvetiti otkrivanju arheoloških ostataka, posebno ako su s njima povezane priče o blagu. Od arheologa-amatera Franka Calverta čuo je za moguće mjesto antičke Troje te se odlučio posvetiti traganju za drevnim gradom.
Na lokalitetu Hissarlik u Turskom Carstvu Schliemann je doista otkrio bogate arheološke nalaze. Dragocjene predmete koje je ondje pronašao nazvao je Prijamovim blagom prema trojanskom kralju Prijamu poznatom iz Ilijade. Prokrijumčario je te predmete iz Osmanskog Carstva, a nakon njegove smrti oni su pohranjeni u muzeju u Berlinu. Nakon Drugog svjetskog rata velik dio Prijamovog blaga konfiscirali su Sovjeti pa se ono danas još uvijek nalazi u Rusiji.
Original možete pronaći na povijest.hr