Posljednja grčka pobuna protiv Rima (86. pr. Kr.)

Pontski vladar Mitridat VI. održavao je dobre odnose s Grcima u Maloj Aziji i poticao ih na pobunu protiv Rima. Bila je to posljednja grčka pobuna protiv Rimskog Carstva. Prvi mitridatski rat počeo je 89. pr. Kr. i njihov je otpor u početku bio vrlo uspješan. U to vrijeme u Rimskom je Carstvu došlo do građanskog rata između optimata i populara. Na čelu optimata bio je Sula, koji je poveo vojsku na Rim i došao na vlast. U proljeće 87. pr. Kr. krenuo je sa svojim legijama preko Grčke u Aziju na Mitridata VI.

Kad je Sula stigao do Atene, vidio je vanjski zid koji povezuje grad s lukom Pirej. Obranu Atene vodio je Aristion, a obranu Pireja Arhelej. Budući da je Pirej imao zalihe i opskrbu za Atenu, Sula je najprije napao Pirej kako bi izgladnio Atenjane. Prvi napad Pirejci su odbili.

Sula je potom dao izgraditi drvene opsadne konstrukcije. U tu svrhu dao je posjeći čak i svete gajeve. Kad mu je zatrebalo novca, uzimao je iz hramova i od sibila (proročica). Kovanice iskovane od tog blaga ostale su u optjecaju stoljećima te su bile visoke kvalitete. Sula je potom zauzeo vanjski zid, a zatim je uvidio da je Arhelej izgradio još zidova unutar grada.

Privremeno su se Rimljani prebacili na Atenu. Stanovnici su umirali od gladi. Doslovce su jeli travu. Atenjani su poslali izaslanstvo na pregovore sa Sulom. No to je propalo. Sula je potom saznao da je njegov protivnik u Rimu preuzeo vlast i shvatio da više neće imati financijsku i vojnu podršku. Stoga je naredio pljačku svih hramova i svetišta.

Zbog bezizlazne situacije Aristion više nije imao podršku u narodu. Sve više Grka prelazilo je na rimsku stranu. Od njih je Sula saznao koji su dijelovi gradskih zidina slabiji, što je  odmah iskoristio i dao ih srušiti.



Nakon pet mjeseci opsade, 1. ožujka 86. pr. Kr. započela je pljačka Atene. Navodno je krv tekla ulicama. Sulini grčki prijatelji molili su ga da prekine krvoproliće. Nakon što je dio grada uništen u požarima, atenski vođa Aristion pobjegao je s vojskom na Akropolu, gdje su imali tajnu zalihu. Neko vrijeme odbijali su rimske napadače. Predali su se nakon što su ostali bez vode i saznali da je Pont poražen. Ubijeni su odmah nakon predaje.

Pirejski vođa Arhelej napustio je grad i poveo vojsku na citadelu te krenuo dalje kako bi se spojio s dijelom vojske u zaleđu. Prije nego je Sula krenuo uništiti te ostatke grčke vojske, spalio je Pirej do temelja.

Pontski kralj Mitridat VI. vodio je uspješne mirovne pregovore 84. pr. Kr. Njegovo  je kraljevstvo  smanjeno, ali je ostao kralj i vodio još dva rata protiv Rima.

Piše: Marsela Alić

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI