Porez na igraće karte (1878.)

Još u srednjem vijeku igrale su se razne igre na sreću, što je bio izvor poreza za feudalce. Tako se na proizvodnju igraćih karata u mnogim zemljama morao plaćati porez. Njega su ubirali feudalci, odnosno njegovi podložnici. U Francuskoj se porez na igraće karte pojavio već 1583. godine.  Proizvođač karata je na zakonom određenu kartu moratu otisnuti bijeli krug. Kad bi poreznici došli ubrati porez, udarili bi na to mjesto žig kao dokaz o plaćenom porezu. Tek tada su igraće karte smjele u prodaju. Kako su se povećavali porezi, tako se povećavala i cijena igraćih karata.

Ovaj način označavanja preuzeli su Nijemci. Prvi žigovi pojavili su se u Pruskoj 1714. godine. U Njemačkoj je 3. srpnja 1878. porez na igraće karte uređen na razini Carstva. Dotad je svaka savezna država samostalno odlučivala o njegovom iznosu. Za špil od 36 karata plaćao se porez od 30 pfeninga, a 60 pfeninga za špilove s više karata. Ovaj je porez ukinut 1939. godine. Budući da taj porez nije donosio mnogo novca ukinut je 1981. godine.

Piše: Marsela Alić

 

 



Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI