Početak Finskog građanskog rata (1918.)

0
104

Dana 26. siječnja 1918. pripadnici finske Crvene garde izvjesili su crvenu svjetiljku na vrhu kule Helsinške radničke dvorane, čime su simbolički obilježili početak Finskog građanskog rata. Vodio se između Crvene garde, milicije pobunjenih socijalista, i Bijele vojske, koja se sastojala od vladine vojske i dobrovoljaca. Obje su strane uživale stranu pomoć. Crvenima je pomagala sovjetska Rusija, a Bijelima ponajprije Nijemci.

Rat je nastao kao posljedica Oktobarske revolucije i kaosa izazvanog Prvim svjetskim ratom i kolapsom Ruskog Carstva. Crveni su bili najjači u gradovima i industrijskim središtima južne Finske te su u veljaču krenuli u opću ofenzivu. Međutim, Bijeli su za razliku od njih imali razvijen sustav novačenja i njemačke instruktore zahvaljujući čemu su se oduprli napadu Crvenih te u ožujku krenuli u protuofenzivu. Iskrcavanje njemačkih trupa na jugozapadu zemlje kasnije u tom mjesecu jasno je okrenulo rat u korist Bijelih. Ruske snage, iscrpljene građanskim ratom u vlastitoj zemlji, nisu im mogle parirati. Crvene su snage poražene početkom svibnja, a dio ih se spasio bijegom u Rusiju.

Loading...

Rat je karakteriziralo provođenje masovnog terora. Pogubljeno je oko 1650 Bijelih i 10.000 Crvenih, a nakon rata su crveni zarobljenici smješteni u logore gdje ih zbog strašnih uvjeta umrlo više od 13.000. U ratu je poginulo ukupno oko 36.000 ljudi odnosno 1,2 % stanovništva Finske. Rat je podijelio naciju koja se gospodarski oporavila tek oko 1925. godine. Srećom za Finsku, Njemačka je izgubila Prvi svjetski rat, što je osujetilo planove da o uspostavi njemačkog protektorat. To je omogućilo demokratizaciju Finske i pomirenje među njenim stanovništvom.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr