U vrijeme cara Justinijana I. Bizantsko Carstvo doživjelo je najveće vojne uspjehe u svojoj povijesti te je uspjelo povratiti velik dio teritorija koji je izgubljen padom Zapadnog Rimskog Carstva. U tom je pothvatu velike zasluge stekao general Belizar, koji je vratio većinu Italije pod istočnorimsku vlast. Belizarovi protivnici u spomenutom pohodu bili su Ostrogoti, čiju je prijestolnicu u Ravenni uspio osvojiti. Međutim, nakon što se Belizar vratio u Carigrad, Ostrogotski kralj Totila uspio je ponovno zavladati većinom Apeninskog poluotoka, pri čemu su Ostrogoti oslobađali robove i nastojali minimalizirati gubitke među lokalnim stanovništvom. Bila je to mudro proračunata taktika – Totila je shvatio da su zemlje Apeninskog poluotoka jedino što ima, te da ih mora koliko-toliko zaštititi ako želi izgraditi funkcionalnu državu.
Godine 549. Totila je započeo treću ostrogotsku opsadu Rima, koja je završila tek 16. siječnja iduće godine (550.). Spomenimo samo da je prva opsada Rima trajala od 537. do 538. pod kraljem Vitigesom i završila neusphjehom, a drugu je vodio kralj Totila 546. godine, koji je uspio osvojiti i opljačkati grad i razrušiti oko trećinu njegovih zidina. No, druga opsada je također završila neuspješno jer je Belizar ponovno zauzeo i utvrdio grad, te nanio Ostrogotima poraz. Treća opsada započela je jurišom na zidine, kojeg su međutim odbili malobrojni branitelji grada. Stoga je Totila odlučio napraviti blokadu grada kako bi prisilio branitelje na predaju. No, vođa branitelja Diogen bio je spreman na to i prethodno pripremio znatne zalihe hrane te dao pojačati zidine grada.
Na kraju je Totila pobijedio koristeći se trećom metodom. Znao je da Justinijan dugo vremena nije platio svoje vojnike, tako da je svima koji otvore gradska vrata i predaju se ponudio nemalu količinu novaca. Neki bizantski vojnici odlučili su pristati uz Totilu i to je zapečatilo sudbinu grada. Ostrogoti su se obrušili na iznenađene branitelje, te opljačkali grad i poubijali sve osim žena, za koje je Totila naredio da se moraju poštedjeti. Mnogi bizantski plemići i branitelji pokušali su pobjeći, no Totila im je pripremio zasjede uz ceste prema obližnjim naseljima. Samo mali broj Bizantinaca uspio se spasiti, a među njima bio je i Diogen. Ovoga je puta Totila shvatio važnost grada Rima, te ga je dao obnoviti i ponovno utvrditi kako bi ga zaštitio od budućih bizantskih napada.
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr