Dana 10. studenog 1865. godine u Washingtonu, nedaleko od zgrade američkog Kongresa, javno je obješen Heinrich Hartmann Wirz, Švicarac koji je tijekom Američkog građanskog rata bio na čelu južnjačkog logora Andersonville. Wirz je rođen u švicarskom gradu Zürichu. Stekao je liječničku naobrazbu, a u SAD se odselio u 26. ili 27. godini života. Vjerojatno je pobjegao iz Europe nakon sudjelovanja u revolucionarnim gibanjima 1848. godine (mnogo Europljana pobjeglo je u SAD u to doba zbog istih razloga).
U SAD-u je Wirz otvorio liječničku ordinaciju u Kentuckyju, oženio se i dobio je djecu. Zvali su ga Henry Wirz, prema engleskoj varijanti njegovog imena Heinrich. Kasnije se preselio u Louisianu – državu na američkom jugu. Kad je počeo Građanski rat, južnjačka je vojska uzela Wirza u svoje redove. S vremenom je unaprijeđen u čin kapetana, a kasnije i bojnika.
Wirz je preuzeo upravu nad južnjačkim logorom Andersonville u saveznoj državi Georgiji. U taj je logor, poznat i pod imenom Camp Sumter, Konfederacija smještala zarobljene vojnike Unije (Sjevera). Pretpostavlja se da je kroz taj logor prošlo oko 45.000 sjevernjačkih vojnika, od čega je oko 13.000 umrlo. Uvjeti u logoru bili su vrlo loši zbog nedostatka hrane, alata i medicinskih pomagala, teške pretrpanosti, loših sanitarnih uvjeta i nedostatak pitke vode, za što su kasnije optuživali Wirza. Ipak, do danas je ostalo upitno koliko je on mogao na to utjecati. Pretpostavlja se da je logor Andersonville na vrhuncu svog postojanja držao 32.000 zarobljenika, čime je nadmašivao većinu južnjačkih gradova.
Nakon sjevernjačke pobjede u ratu, vojska Unije uhitila je Wirza. Suđeno mu je pred vojnim sudom i osuđen je na smrt zbog urote i ubojstava te je javno smaknut. Neki povjesničari pretpostavljaju da je Wirz bio zapravo žrtveno janje te da u stvarnosti nije osobno bio odgovoran za teške uvjete u logoru.
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr