Protiv španjolske vlasti istupilo je sedam sjevernih provincija ujedinjenih u Utrechtski savez.
Nizozemske habsburške provincije proglasile su nezavisnost od Španjolske potpisivanjem dokumenta zvanog Isprava o napuštanju (niz. Plakkaat van Verlatinghe) 26. srpnja 1581. godine. Njome su Nizozemski generalni staleži sve službenike u nizozemskim zemljama oslobodili obveze poštivanja zakletve prema njihovom dotadašnjem vladaru, španjolskom kralju Filipu II. iz dinastije Habsburg. Protiv španjolske vlasti istupilo je sedam sjevernih provincija (Holandija, Zeeland, Utrecht, Gelderland, Overisel, Frizija i Hronongen) koje su još 1579. sklopile Utrechtski savez pod vodstvom Vilima Oranskog.
Autori Isprave o napuštanju u njenoj su preambuli pokušali argumentirati razloge za takvo oslobađanje, a pretpostavlja se da je tekst te preambule mogao kasnije poslužiti autorima Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država iz 1776. godine. Nizozemski su staleži pokušavali pronaći odgovarajućeg monarha koji bi umjesto španjolskog kralja Filipa II. bio postavljen na čelo svih nizozemskih pokrajina. Isprva je izbor pao na vojvodu od Anjoua, mlađeg brata tadašnjeg francuskog kralja Henrika III. iz dinastije Capet-Valois. Međutim, taj se vojvoda, kojem je bilo samo dvadesetak godina, pokazao lošim izborom zbog agresivnih francuskih metoda. Zatim je umjesto njega odabran knez Vilim Oranski, no on je ubijen u atentatu prije nego je dogovor mogao biti realiziran. Guvernerom je tada postao Robert Dudley, dvorjanin engleske kraljice Elizabete I., no i on se pokazao neadekvatnim izborom. Na kraju su nizozemske provincije same preuzele suverenitet, čime je formirana svojevrsna republika.
Španjolci se vlasti nad pobunjenim provincijama nisu olako odrekli pa je izbio rat koji se s prekidima vodio do 1648. godine kada je Westfalskim mirom potvrđena podjela Nizozemske na sjeverne provincije nazvane Republika Ujedinjene Nizozemske i južne koje stvaraju španjolsku Nizozemsku (iz kojih je kasnije nastala Belgija).
piše: Dražen Krajcar
Original možete pronaći na povijest.hr