Mehmed II. Osvajač poražen kod Beograda (1456.)

0
26

Dana 22. srpnja 1456. završena je znamenita Bitka kod Beograda (Opsada Beograda) u kojoj su sv. Ivan Kapistranski i János Hunyadi pobijedili snage osmanskog sultana Mehmeda II. Osvajača.

Mehmed II. Osvajač dobio je nadimak nakon što je 1453. osvojio Carigrad, a zatim je uputio svoje snage na prostor jugoistočne Europe. Osvojio je velik teritorij te krenuo osvojiti Ugarsku. Na putu mu se našao utvrđeni grad Beograd koji je branio János Hunyadi, vojvoda Transilvanije i veteran mnogih bitaka protiv Osmanlija. Beograd je tada bio jedna od najjačih utvrda u Europi. Osmanlije su pred grad stigli 4. srpnja i opkolili ga. Hunyadi tad nije bio u gradu, tako da je grad branilo svega 5000 do 7000 vojnika, a osmanska je vojska brojila između 60.000 i 70.000.

Hunyadi je okupio konjicu i brzo krenuo kako bi pomogao braniteljima. Braniteljima je upomoć krenuo i propovjednik i inkvizitor sv. Ivan Kapistranski. Iako mu je tad već bilo 70 godina, okupio je vojsku od više desetaka tisuća fanatičnih ali slabo opremljenih seljaka-križara. Ukupno je Beograđanima upomoć priteklo 40.000 do 50.000 ljudi. Hunyadi je uz sebe imao i riječnu flotilu pomoću koje je otjerao osmanske brodove i omogućio opskrbu grada hranom i drugim materijalima.

Osmanlije su snažim topovskim bombardiranjem na nekoliko mjesta probili zidine te krenuli u opći napad, predvođeni janjičarima. Međutim, branitelji su počeli bacati drvo premazano smolom i druge zapaljive materijale sa zidina. Tako je u gradu buknuo požar te odvojio janjičare od ostatka osmanske vojske. Janjičari koji su bili probili zidine su opkoljeni i pobijeni do posljednjeg čovjeka, a ostatak vojske natjeran je u bijeg.

Seljaci-križari su se usprkos naredbama da ostanu u gradu dali u potjeru te je izvan gradskih zidina zametnuta bitka. Osmanlije su poraženi te je sam Mehmed ranjen strijelom. Povukli su se u Carigrad. Mehmed je navodno bio toliko bijesan da je mačem ranio neke od svojih zapovjednika i kasnije ih dao pogubiti. Pobjeda je obilježena crkvenom zvonjavom diljem Europe. Štoviše, prema nekim navodima podnevnu zvonjavu uveo je papa upravo kako bi proslavio ovaj događaj.

Kršćani, međutim, nisu mogli iskoristiti pobjedu. U Beogradu je izbila kuga koja je pokosila i Hunyadija i sv. Ivana Kapistranskog. Tako su na kraju obje strane pretrpjele strahovite gubitke. Beograd je odolio svim Mehmedovim napadima te je zauzet tek u doba njegovog praunuka Sulejmana Veličanstvenog 1521. godine (čak 65 godina nakon spomenute bitke).

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr