Matija Korvin izabran za ugarsko-hrvatskog kralja (1458.)

0
37

Matija Korvin, jedan od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva u Europi svog vremena, izabran je za hrvatsko-ugarskog kralja 24. siječnja 1458. godine. U to doba još nije bio navršio ni 15 godina. Bio je sin poznatog vojskovođe Jánosa Hunyadija, koji se osobito istaknuo u bitkama protiv Osmanlija. János Hunyadi umro je kod Beograda svega godinu i pol ranije, nakon što je uspješno obranio taj grad od osmanske vojske.

Izbor Matije za kralja održan je kod Budima. Velikaši i prelati sastali su se u budimskoj tvrđavi, dok se niže plemstvo okupilo na Rakoškom polju s druge strane Dunava (kod Pešte). Rakoško polje bilo je važno sastajalište ugarskog plemstva. Nalazilo se sjeveroistočno od Pešte, na udaljenosti nekoliko kilometara od grada. Pri izboru se dio ljudi skupio i na zaleđenom Dunavu iščekujući rezultate izbora.

Loading...

Matija je bio jedan od najomiljenijih hrvatsko-ugarskih kraljeva, a na vlasti se oslanjao na srednje i niže plemstvo, svećenstvo i gradove. Uspio je slomiti samovlašće ugarskih i hrvatskih velikaša (Celjskih, Frankopana…) te je, nametanjem kraljevskog autoriteta, utemeljio centralističku monarhiju. Za učvršćenje kraljevske vlasti od velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske.

Osim što je imao goleme prihode, Matija Korvin osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr. dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i titulu kralja Češke. Posebna zasluga Matije Korvina je zaustavljanje napredovanja snaga Osmanskog Carstva nakon pada Bosne. Naime, njegove snage oslobodile su Jajce te je organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora.

Doba vladavine Matije Korvina ostalo je zapamćeno kao svojevrsno zlatno doba u povijesti Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva. Na svom dvoru okupio je vodeće humaniste svog vremena, među kojima Ivana Viteza od Srednje i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa) te se istaknuo kao zaštitnik umjetnosti.

Matijaš Korvin umro je 1490. godine, a koliko je ostao zapamćen u običnom puku svjedoči uzrečica kojom se žali za njegovim vremenima: “Pokle dobri kralj Matijaš spi, nikakve pravice ni!”

 piše: Dražen Krajcar

Original možete pronaći na povijest.hr