Futurizam prezire prošlost, a veliča tehnološka dostignuća.
Francuski list Le Figaro 20. veljače 1909. godine objavio je Manifest futurizma talijanskog književnika Filippa Tommasa Marinettija. Ovim Manifestom (tal. Manifesto del futurismo) pokrenut je novi umjetnički pokret pod nazivom futurizam koji je Marinetti objasnio u 11 točaka. Načela futurizma su veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji i opasnosti te prezir prema prošlosti, posebice tradicionalnoj umjetnosti. Također, Marinetti zagovara odbacivanje tradicije i institucija – “mi želimo uništiti muzeje, knjižnice, akademije svake vrste”, piše u Manifestu. Futurizam se smtra prvim avangardnim pokretom u 20. stoljeću.
Futuristi su djelovali na različitim područjima kulture i umjetnosti uključujući književnost, slikarstvo, kiparstvo, kazalište, glazbu, arhitekturu, ples, fotografiju, film pa čak i gastronomiju. Izmišljali su i posve nove umjetnosti poput umjetnosti opipa objašnjenoj 1921. u Manifestu taktilizma. Automobil, avion, industrijski grad… postali su novi tipizirani motivi, jer su predstavljali trijumf tehnologije, čovjekovu pobjedu nad prirodom. Uslijedili su i drugi manifesti od kojih je posljednji, Manifest futurističke fotografije, izašao 1930. godine.
Pokret je najsnažniji bio u Italiji, ali je imao istaknute poklonike u Engleskoj te osobito u Rusiji.
Manifest je također slavio rat kao “nužno sredstvo za pročišćavanje ljudskog duha” i predvidio nasilne događaje u bliskoj budućnosti. Futurizam gubi na utjecaju kada 1915. mnogi njegovi predstavnici odlaze u Prvi svjetski rat, a pogotovo nakon zastračujućih posljedica tog rata. Nakon toga pokret prelazi u novu, umjereniju, fazu koja traje do Marinettijeve smrti 1944. godine.
Ideologija veličanja rata kao izraza vitalnosti i načina pročišćenja, kao i agresivan nacionalizam, doveli su do povezivanja futurizma s fašističkom ideologijom.
piše: Dražen Krajcar