La Traviata – omiljena Verdijeva opera – 1853.

0
67

Opera u tri čina na talijanskom jeziku pod nazivom La traviata doživjela je praizvedbu 1853. godine u Veneciji. Glazbu je skladao Giuseppe Verdi, a libreto napisao Francesco Maria Piave, prema djelu Dama s kamelijama Alexandrea Dumasa. Ova opera nije postigla uspjeh kod publike. Tek nakon prerade postaje popularna.

Radnja se odvija 1850. u Parizu, a u središtu radnje je kurtizana Violeta. U prvom činu Violeta upoznaje Alfreda Germonta na zabavi u svom salonu. Zbog nappadaja kašlja odalzi iz sobe. Alfredo oskorištava priliku da ju uhvati na samo i izjavi ljubav. Violeta mu da je kameliju kao pozivnicu, koju joj mora vratiti čim procvjeta.

Loading...

U drugom činu Violeta i Alfrredo žive zajedno. Alfredo je saznao da je Violeta prodala svoju imovinu kako bi financirala njihov životni stil te posramljeno odlazi u Pariz zaraditi novac. Afredov otac zahtijeva od Violete da prekine vezu. Ona na to pristaje jer zna da boluje od tuberkuloze te mu napisala oproštajno pismo.

Afredo dolazi na maskiranu zabavu Violetine prijateljice Flore jer zna da će Violeta biti tamo. Na zabavi daje negativne primjedbe o Violeti, što je razbjesnilo njena pratioca. Violeta moli Alfreda da ode, a on baca na nju sav osvojeni novac na kartama, pred svim gostima, kao naknadu za njene usluge. Violeta se onesvijestila, a njen pratioc izaziva Alfreda na duel.

U Violetinoj spavaćoj sobi počinje treći čin. Saznaje da je Alfredo u inozemstvu. Njegov otac priznaje mu da se Violeta žrtvovala za njega. Violeta čuje kroz prozor zvukove pariškog karnevala. Alfredo dolazi Violeti i priča joj o zajedničkoj budućnosti. Nakon teškog napadaja kašlja Violeta objašnjava da budućnosti nema. Poklonila mu je medaljon te umrla.

Verdi je skladao operu za samo 45 dana. Smatra se jednom od najomiljenijih Verdijevih opera, a u nekim je zemljama i najizvođenija opera. Po broju snimaka (više od 250) odmah je iza Aide. Jednom od najboljih interpretacija Violetinog lika smatra se izvedba Marije Callas iz 1950. godine.

Original možete pronaći na povijest.hr