Kraljevina Jugoslavija kapitulirala nakon samo 11 dana otpora – 1941.

0
118

Neki ministri za sve su optuživali Hrvate prozivajući ih za izdaju.

Nakon samo 11 dana borbi Kraljevina Jugoslavija je 17. travnja 1941. godine bezuvjetno je kapitulirala pred nadmoćnim snagama Trojnog pakta. Naime, iako je na početku invazije 6. travnja vrh jugoslavenske vojske tvrdio da se može suprostaviti neprijatelju to se od početka pokazalo iluzornim. Već u prvim danima rata pokazalo se da Vrhovna komanda, na čelu s generalom Dušanom Simovićem, ne kontrolira stanje u vosci koja se ubrzano raspadala po nacionalnom ključu. Novi šok uslijedio je 10. travnja kada je proglašena Nezvisna Država Hrvatska te su uslijedila mnogobrojna dezerterstva i predaje cijelih vojnih postrojbi.

Loading...

Da bi spriječio potpuno rasulo, ne samo vojsci, već i u vladi, Simović izjavljuje da ima puno povjerenje u moralnu snagu vojske i naroda i da vjeruje u prijateljstvo sa Sovjetskim Savezom (iako SSSR još nije bio u ratu). Samo dan nakon te izjave, 13. travnja, njemačke snage probile su posljednju liniju obrane kod Konjanika i ušli u Beograd koji su u zadnji tren napustili članovi vlade sklonivši se u Nikšić. Ondje ih je zatekao novi šok kada su saznali da je kralj Petar II. Karađorđević već odletio za Grčku. Na jugoslavenskoj strani počela su međusobna optuživanja tko je kriv za tako munjeviti slom. Neki ministri za sve su optuživali Hrvate prozivajući ih za izdaju, tj. zabijanje noža u leđa. Vladu su već prije naputili hrvatski članovi, osim Ivana Šubašića, te muslimanski predstavnik Džafer Kulenović.

Na posljednjoj sjednici vlade, 15. travnja, odlučeno je da Krljevina Jugoslavija neće kapitulirati kao država već će se samo vojska predati dok će ministri otići u egzil da se pridruže kralju i osnuju vladu u izbjeglištvu. Nakon toga se okrnjena vlada, zajedno s generalom Simovićem, zaputila u Grčku ponijevši sa sobom zlatne rezerve.

Dva dana kasnije opomućenik Kraljevine Jugoslavije general Danilo Kalafatović u Beogradu je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju kojom je prihvaćeno da čitava jugoslavenska vojska bude odvedena u zarobljeništvo. Među zarobljenim vojnicima se pričalo o izdaji, a pristalice Kraljevine govorile su: “Ni kraćeg rata, ni veće sramote”

Ubrzo potom započelo je komadanje Jugoslavije između sila pobjednica (Njemačke, Italije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske).

piše: Dražen Krajcar

 

Original možete pronaći na povijest.hr