Khuen-Héderváry naložio izgradnju HNK na periferiji Zagreba

Prepirke oko lokacije novog kazališta presjekao je ban Khuen-Héderváry odlučivši da se zgrada podigne na području tadašnjeg Sajmišta.

Izgradnja reprezentativne zgrade zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) započela je 22. svibnja 1894. godine. Zgradu su, u neobaroknom stilu, projektirali poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, najpoznatiji projektanti kazališnih zgrada tog doba koji su diljem Europe izgradili 48 kazališta. Lokacija nove nacionalne kuće bila je smještena na ondašnjoj periferiji grada, na Sajmišnom trgu (današnji Trg maršala Tita).

Sama institucija Hrvatskog narodnog kazališta (tada zvanog Zemaljsko kazalište) ustanovljena je još 1860. godine kada su protjerani njemački glumci iz Stankovićevog kazališta na gornjogradskom Markovu trgu, nakon čega u kazalištu nastupaju samo hrvatski umjetnici. Godinu dana kasnije Hrvatski sabor donosi Zakon o kazalištu (jedan od prvih u Europi), kojim je ono proglašeno narodnom ustanovom najviše nacionalne kulturne važnosti. Nakon što je u potresu 1880. godine oštećena zgrada prvog kazališta, koja je ionako postala pretijesna za sve veći broj publike i repertoara, Sabor donosi odluku o hitnoj izgradnji novog kazališnog doma.

To “hitno” se odužilo jer se mjerodavni nikako nisu mogli dogovoriti o lokaciji novog kazališta. Naime, većina sabornika i kulturnih djelatnika zalaže se za izgradnju kazališta negdje na Gornjem gradu, tj. u samoj jezgri Zagreba, ali to je bila nemoguća misija jer slobodnog prostora za takav projekt nije bilo. Cijelu zavrzlamu prekinuo je ban Khuen-Héderváry kada je saznao da car Franjo Josip namjerava posjetiti Zagreb ujesen 1895. Energični ban odlučuje da će lokacija biti na periferiji grada, na spomenutom Sajmištu, te naručuje novi projekt od tvrtke Helmer i Fellner (prvi nije bio dovoljno monumentalan za banov ukus). Héderváry imenuje i novog intendanta Stjepana Miletića i zapovijeda da radovi moraju završiti do 1. listopada 1895.

U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove, a poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijaliziranih, nakon čega je u svibnju više od dvjesto radnika započelo gradnju. Na prijedlog intendanta Miletića svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac – Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti, danas poznat pod imenom Hrvatski preporod. Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foajea na prvom katu autor slika je Ivan Tišov.



Izgradnja je napredovala prema planu i nakon šesnaest mjeseci, 8. listopada 1895., izdana je uporabna dozvola, a nova zgrada HNK, koja je i danas jedan od ponosa grada Zagreba, svečano je otvorena 14. listopada uz nazočnost cara i kralja Franje Josipa.

piše: Dražen Krajcar

 

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments

Loading...
DIJELI