Georgij Ostrogorski – eminentni ruski i jugoslavenski bizantolog

Georgij (Georgije) Ostrogorski ruski je bizantolog koji je većinu radnog vijeka proveo u Jugoslaviji. Rođen je 1902. u Sankt Peterburgu, gdje je završio klasičnu gimnaziju, ali je s obitelji emigrirao nedugo nakon Oktobarske revolucije. Studirao je sociologiju i filozofiju u Heidelbergu i Parizu, ali se interesirao i za ekonomsku povijest te klasičnu arheologiju. Doktorirao je u Breslauu (danas Wrocław u Poljskoj), gdje je zatim predavao povijest Bizanta. Godine 1933. doselio se u Kraljevinu Jugoslaviju gdje je do umirovljenja 1973. predavao povijest na Sveučilištu u Beogradu.

Nakon Drugog svjetskog rata postao je članom Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) te u Beogradu osnovao Bizantološki institut. Pod njegovim je vodstvom Beograd prerastao u jedno od vodećih svjetskih središta bizantologije. Stekao je počasno članstvo u znanstvenim institucijama u mnogo europskih država kao i mnoštvo ordena za znanstveni rad.

Područje znanstvenog interesa bilo mu je gospodarstvo, politika, kultura, religija i društvo Bizantskog Carstva kroz gotovo sva razdoblja njegove povijesti, s težištem na interakciju s Južnim Slavenima. Posebno su ga zanimali ekonomski odnosi na selu, razvoj bizantskog feudalizma te bizantska državna ideologija. Njegovo najznačajnije djelo, Povijest Bizanta (izvorno njem. Geschichte des byzantinischen Staates) prevedena je na više od 10 jezika te je i danas jedna od temeljnih knjiga na polju bizantologije, prema mnogima najsveobuhvatniji pregled bizantske povijesti u jednoj knjizi. Ostrogorski je umro u Beogradu 1976. godine.

Piše: Boris Blažina

Original možete pronaći na povijest.hr



Facebook Comments

Loading...
DIJELI