Gaj Julije Cezar – genijalni vojskovođa i ambiciozni državnik (100. pr. Kr.)

0
132

Prema legendi prilikom ulaska s vojskom u Italiju preko rijeke Rubikon Cezar je izgovorio: Alea iacta est (hrv. Kocka je bačena).

Rimski vojskovođa i državnik koji je kumovao padu Rimske republike Gaj Julije Cezar rođen je 13. srpnja 100. godine prije Krista u Rimu. Potjecao je iz ugledne patricijske porodice Julijevaca i bio nećak konzula Gaja Marija koji je vodio krvave građanske ratove s Kornelijom Sulom. Nakon Marijeve smrti i uvođenja Suline diktature Cezar napušta Rim i posvećuje se vojničkom pozivu.

Loading...

Istaknuo se u ratovima u Maloj Aziji i borbi protiv gusara u Egejskom moru. U čast svojih pobjeda Cezar je organizirao raskošne svečanosti u Rimu zbog čega se prezadužuje. Dugova se rješava nakon što postaje pontifex maxsimus (vrhovni svećenik u Rimu) te ratovanjem u Španjolskoj gdje osvajanjima stječe znatno bogatstvo.

Cezar se u Rim vraća 60. godine gdje s Gnejom Pompejomi i Markom Krasom sklapa Prvi trijumvirat kojim su podijelili vlast nad Rimskim Carstvom, marginalizirajući ulogu Senata. Pompej je tada najčuveniji rimski vojskovođa, Kras najbogatiji Rimljanin, a Cezar je imao brojne političke veze.

Pedesetih godina Cezar uspješno ratuje protiv galskih plemena i postaje namjesnik Galije, poduzima dva pohoda protiv Germana te neuspješno pokušava invaziju Britanije.

Krasova smrt (53. pr. Kr.) prekinula je trijumvirski ugovor. Cezar se oštro sukobio sa Senatom i Pompejom te krenuo vojskom na Rim, iz kojeg bježe Pompej i ostali Cezarovi politički protivnici. Prema legendi prilikom ulaska s vojskom u Italiju preko rijeke Rubikon Cezar je izgovorio: Alea iacta est (hrv. Kocka je bačena).

Osiguravši si zaleđe u Italiji, Africi i Španjolskoj kreće za Pompejom i pobjeđuje ga u Bitki kod Farsala u Tesaliji. Pobjeđeni Pompej bježi u Egipat gdje ga ubijaju i njegovu glavu daju Cezaru. Gaj Julije tada intervenira u unutrašnje egipatske prilike te osigurava vlast svojoj saveznici (i ljubavnici) Kleopatri. Zatim je sredio prilike u Judeji i Siriji i munjevito pobijedio pontskoga kralja Farnaka kraj Zele. Odatle potječe njegova čuvena poruka Senatu: Veni, vidi, vici (hrv. Dođoh, vidjeh, pobijedih).

Vrativši se u Rim, postao je vojni diktator i porazio protivnike u Africi i Španjolskoj, a kao namjesnik Ilirika ugušio je ilirski ustanak.  Proglasio je opću amnestiju, provodio državne reforme, sređivao sudstvo, povećavao broj senatora, spremao mjere za osiguranje granica. Na vrhuncu njegove moći ubili su ga urotnici iz patricijskih redova na čelu s Brutom, Kasijem i Trebonijem 15. ožujka 44. godine pr. Kr.

Osim kao vojskovođa i političar Gaj Julije Cezar istaknuo se i kao pisac. Svoje ratovanje u Galiji opisao je u memoarima Komentari o galskom ratu u 7 knjiga (Aulo Hircije dodao je osmu), a građanski rat protiv Pompeja u djelu Komentari o građanskom ratu u 3 knjige. Oba djela pisao je u trećem licu. Bavio se i filološkim radom, njegovo djelo O analogiji sačuvano je u ulomcima.

Uveo je i kalendar na temelju sunčane godine, po njemu nazvan julijanski kojim se i danas koristi Pravoslavna crkva.

piše: Dražen Krajcar