Car Lotar I. iz dinastije Karolinga povukao se u samostan 855.

Dana 23. rujna 855. godine povukao se u samostan car Lotar I. iz dinastije Karolinga, unuk Karla Velikog. Po njegovom sinu Lotaru II. ime je dobila cijela jedna europska regija – Lotaringija (Nijemci je nazivaju Lothringen, a Francuzi Lorraine). Lotaringija se nekada prostirala na mnogo širem području nego danas. Naime, obuhvaćala je još i cijelu današnju Nizozemsku, veći dio Belgije i veliki dio Njemačke uz rijeku Rajnu.

Lotar I. bio je najstariji sin posljednjeg vladara cjelokupnog Franačkog Carstva – Ljudevita Pobožnog (sina Karla Velikog). Naime, golemo karolinško carstvo održalo se cjelovitim samo jednu generaciju nakon Karla Velikog, a zatim je razdijeljeno između sinova spomenutog Ljudevita Pobožnog. Njegov najstariji sin – Lotar I. – naslijedio je središnji dio carstva, smješten otprilike između današnje Francuske i Njemačke. Taj se Lotarov dio prostirao od Sjevernog mora preko Alpa sve do Italije, a obuhvaćao je i nekadašnju carsku prijestolnicu Karla Velikog – Aachen.

Budući da je Lotar I. bio najstariji sin svog oca naslijedio je od njega i carsku titulu. Time je bio treći po redu car Franačkog Carstva, nakon svog djeda Karla Velikog i svog oca Ljudevita Pobožnog. Kao car polagao je pravo na cijelo nekadašnje Franačko Carstvo, no njegova mlađa braća – Ludvig Njemački i Karlo Ćelavi – suprotstavila su mu se i ostvarila su vlast nad krajnjim zapadom i istokom carstva (time su de facto nastali temelji današnjih država Francuske i Njemačke). Lotar I. abdicirao je u korist svojih sinova i povukao se u samostan Prüm, smješten nedaleko od današnje tromeđe Njemačke, Luksemburga i Nizozemske. Preminuo je samo šest dana kasnije u istom samostanu.

Original možete pronaći na povijest.hr

Facebook Comments



Loading...
DIJELI