Bertha Pappenheim, bečka građanka čije je liječenje dalo Sigmundu Freudu neke od najranijih uvida u ljudsku psihu, rođena je 27. veljače 1859. godine. Tijekom liječenja živjela je na adresi Liechtensteinstrasse 2, samo oko 300 metara od kasnijeg Freudovog stana u Berggasse 19 (gdje se i danas nalazi muzej posvećen Freudu).
Freud nije osobno liječio Berthu Pappenheim, nego je o njenom slučaju saznao od svog tadašnjeg prijatelja Josefa Breuera. Breuer je 1880. pozvan liječiti Berthu, za koju se smatralo da boluje od tzv. histerije. Za Berthu je Breuer koristio pseudonim Anna O., kako u svojim radovima ne bi otkrio njen pravi identitet. Breuer je poticao Berthu da govori o svojim simptomima, a s vremenom je ona sve više komunicirala po principu slobodnih asocijacija, što se smatra jednim od početaka psihoanalitičkih metoda. U trenutku kad ju je Breuer počeo liječiti imala je 21 godinu. Freud je u to vrijeme završavao studij medicine na Sveučilištu u Beču, a pokazao je velik interes za Berthin slučaj. Kasnije je razvio psihoanalitičku metodu koja je uključivala komunikaciju u kojoj se pacijent izražavao po načelu slobodnih asocijacija. Slučaj Anne O., tj. Berthe Pappenheim smatra se, zbog toga, važnim za cjelokupni razvoj Freudove metode.
Original možete pronaći na povijest.hr