Američki predsjednik koji je SSSR doveo na rub bankrota (1911.)

0
76

U vrijeme prvog mandata Reagan je zaoštrio politiku prema SSSR-u i pojačao utrku u naoružanju.

Jedan od najpopularnijih američkih predsjednika, kontroverzni konzervativac Ronald Reagan, rođen je 6. veljače 1911. godine. Po ocu je bio irskog podrijetla, a prezime Reagan nastalo je od irskog prezimena O’Regan. Ronaldov pradjed Michael pripadao je prvoj generaciji obitelji koja se doselila u Ameriku polovinom 19. stoljeća. Prezime O’Regan anglicizirano je u međuvremenu u oblik Reagan. Ronald Reagan rođen je na američkom Srednjem Zapadu, u gradu Tampicu. Međutim, u mladosti se doselio u Kaliforniju i ondje započeo filmsku karijeru. Prvu pravu glumačku ulogu imao je 1937. godine u filmu Love Is on the Air. Pokazao se prilično dobrim pa je do kraja 1939. godine nastupio već u 19 filmova. U Hollywoodu je glumio u filmovima zajedno s Humphreyjem Bogartom, Errolom Flynnom i Bette Davis.

Loading...

Reaganova je uspješna filmska karijera na određeno vrijeme prekinuta nakon što je SAD ušao u Drugi svjetski rat. Naime, Reagan je mobiliziran, a 1942. godine stavljen je u posebnu vojnu jedinicu koja se bavila snimanjem propagandnih filmova (tzv. First Motion Picture Unit). U istoj je jedinici bio i poznati Clark Gable, a zapovjednik joj je bio Jack Warner (jedan od braće Warner iz kompanije Warner Bros.). Tijekom rata Reagan je napredovao do čina satnika. Nakon rata nastavio je civilnu filmsku karijeru, a postao je i predsjednik Američkog udruženja glumaca (eng. Screen Actors Guild). I njegova supruga Nancy Reagan bila je filmska glumica, a u nekim su filmovima i zajedno nastupali.

Nakon filmske karijere ušao je u aktivnu politiku. Početkom šezdesetih Reagan je prešao iz Demokratske u Republikansku stranku te 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije. Na predsjedničkim izborima godine 1980. uvjerljivo je pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera, koji se borio za svoj drugi mandat, postavši time najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Godine 1984. uvjerljivo je osvojio i svoj drugi predsjednički mandat.

Njegovu vladavinu obilježilo je smanjenje poreza i izdataka savezne lade, povećanje vojne potrošnje i iniciranje uspostave tzv. proturaketnoga obrambenog štita, vojna intervencija na Grenadu (1983.) i pokušaj rušenja protuameričkoga režima u Nikaragvi. U vrijeme prvog mandata zaoštrio je politiku prema SSSR-u i pojačao utrku u naoružanju čime je sovjetska država dovedena na rub bankrota. Poznata je njegova rečenica u kojoj je SSSR nazvao Zlim imperijem. U drugom mandatu našao je zajednički jezik sa sovjetskim reformatorom Mihaelom Gorbačovom, što je dovelo do potpisivanja nekoliko sporazuma o smanjenju naoružanja te postupnom kraju Hladnog rata.

Iako je njegovih osam godina na čelu SAD-a bilo puno kontroverzi, Reagan je u očima Amerikanaca jedan od najpopularnijih predsjednika u povijesti. Svojim je stilom vladanja pridonio reafirmaciji predsjedničke funkcije nakon duljega kriznog razdoblja.

Ronald Reagan umro je 2004. u Kaliforniji, u dobi od 93. godine, nakon što je godinama bolovao od Alzerheimove bolesti.

piše: Dražen Krajcar