Tko je, kako i zašto iskoristio pad dinastije Todorić!

Nemoguće je ne pomisliti kako je upravo toliko kritiziran lex Agrokor bio Plenkovićev pokušaj odgađanja preuzimanja Agrokora od strane Rusa koji, čini se, jedinu imaju sredstava i jedini su zainteresirani za preuzimanje posrnulog koncerna

Nitko nije najbolji, ali je Plenković najgori, zaključak je koji proizlazi iz redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom listopada (od 02. do 05. listopada). Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada i dalje HDZ-u s izborom od 33,5 posto (prema 34,0 posto iz rujna). SDP je u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježio pad izborne podrške koja početkom listopada iznosi 22,1 posto (prema 23,1 posto iz rujna). S druge strane, na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković s izborom od 18,7 posto (prije mjesec dana 19,2 posto). Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 16 posto. Upravo s nimalo ugodnom činjenicom kako mu svaki novi mjesec evidentno i sigurno učvršćuje epitet najnegativnijeg političara, pripremao je Plenković prvo Godišnje izvješće koje je na koncu i predstavio Hrvatskom saboru. „Naš osnovni je cilj osigurati kvalitetniji život, veći životni standard i što bolje mogućnosti za osobni razvitak i na tome predano radimo svakoga dana“, ponovio je predsjednik Vlade kao i nebrojeno puta do sada i čini se, niti sam više u to ne vjeruje, a narod još manje – brojke su pokazale.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

S jedne strane pad podrške HDZ-u, a s druge strane afera Agrokor u kojoj je gotovo sigurno kako će se barem 50 posto potraživanja drugih poduzeća i banaka od Agrokora morati otpisati jer se novac jednostavno neće moći vratiti (nap.a. Ramljakov izvještaj samo je potvrdio kako mu je zaduženje veće od imovine s kojom koncern raspolaže); sve to predstavlja možebitno presudan uteg u konačnom potporu Plenkovićeve Vlade jer je upravo ova Vlada naprasno donesenim lex Agrokorom državu zadužila za vraćanje dugova koji se očito broje u milijardama eura.

Imajući sve ovo na pameti, kao i činjenicu da se propast Agrokora najavljivala još od siječnja ove godine kada je Agencija Moody’s snizila rejting Agrokora s B2 na B3, a vjerojatnost od bankrota s B1-PD na B3-PD – jasno je kako je podizanje optužnice protiv 15 čelnik ljudi posrnulog koncerna svega par dana uoči velikog Plenkovićevog izvještaja pred Hrvatskim saborom, nije ništa nego savršeno tempiran i isplaniran igrokaz za narod koji je kraj dinastije Todorić ionako već godinama s nestrpljenjem očekivao. Međutim, podizanje rejtinga Plenkovićeve vlade samo je jedna stavka u slučaju Agrokor koji je čini se, pripremio i međunarodne razmjere pa tako osim regionalnih medija, situaciju u koncernu Agrokor napeto prate i Rusi.

Sve bitne odluke o Agrokoru s blagoslovom Rusa

Zanimljivo je kako za vrijeme najveće policijsko-pravosudne operacije u povijesti Hrvatske, koja se provodi upravo po nalogu DORH-a, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan uopće nije boravio u Hrvatskoj. On se naime kao dio delegacije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović trenutačno nalazi u Rusiji, a glavni državni odvjetnik nedavno je komentirao izvide koje je DORH mjesecima provodio protiv Ivice Todorića i bivše Uprave Agrokora, ustvrdivši samo kako „napreduju dobro“ i kako „Agrokor za USKOK nije preveliki zalogaj“.



Sva prijašnja iskustva naučila su nas kako u ovoj zemlji ne postoje slučajnosti; ako se glavni državni odvjetnik ne nalazi u državi, onda to zaista znači kako je voda zaista došla do grla i kako se sve bitne odluke vezane uz slučaj Agrokor trenutno donose u Rusiji što kako smo i pisali u prošlom broju. Prema svemu sudeći, interes Rusa nije samo u osvećivanju zbog prevare njihovih banaka.

Naime, više od trećine Agrokorovog duga u rukama je dviju ruskih najvećih banaka koje su obje u državnom vlasništvu. Podsjetimo, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov u veljači ove godine (u isto vrijeme se zahuktava afera Agrokor) sugerirao je kako njegova zemlja možda neće moći pomoći refinancirati Agrokorove dugove ako koncern ne bude “kooperativan”. Iako je ostalo nejasno je li Azimov progovorio izvan granica političke strategije ili je dao samo mali uvid u ono što se krije iza ruskih igara moći, saznat ćemo ubrzo. Jer to za jedan Sberbank znači 1,5 milijardi eura Agrokorova duga? Nemoguće je oteti se dojmu da je Todorićev dug u kontekstu veličine i snage Sberbanka ako ne doslovno zanemariv, onda lako utopiv.

Drugi interesi druga su pak priča. Točnije, nisu ruske banke financirale Agrokor zbog primarnog interesa za trgovinu. Kreditirali su ga zbog njegovog značaja za hrvatsku ekonomiju jer su njihovi interesi strateški usmjereni na cijeli set gospodarskih pitanja i upravo preko Agrokora, pokušavaju ući na područje Europske unije pa stoga ne čudi što premijer Plenković, kao bruxellski političar, Rusima ne dopušta realizaciju plana unatoč potezima predsjednice Grabar Kitarović koja čini upravo suprotno. Stoga je nemoguće ne pomisliti kako je upravo toliko kritiziran lex Agrokor bio Plenkovićev pokušaj odgađanja preuzimanja Agrokora od strane Rusa koji, čini se, jedinu imaju sredstava i jedini su zainteresni za preuzimanje posrnulog koncerna.

U kontekstu Sberbanke, dobro je podsjetiti kako posluje u 11 vremenskih zona, a još prije pet godina imala je sustav u kojem je svaki klijent u roku od 30 sekundi morao dobiti odgovor na upit koji bi postavio kontakt-centru, dok je informatički sustav podržavao odobravanje kredita u roku od jednog dana. Njihov središnji sustav kontrole podataka najveća je bankarska računalna baza u Europi te izgleda onako kako zamišljamo unutrašnjost NASA-e. Sigurnosna provjera da bi se u njega ušlo podrazumijeva primjerice vaganje u posebnim kabinama prije i poslije posjeta, biometrijske provjere i rendgene. Zanimljivo je kako se na velikom kontrolnom ekranu nalazi karta cijelog svijeta na kojoj se u svakom trenutku pale sigurnosne lampice koje upozoravaju na mogući upad u sustav. I danas nije baš posve jasno zašto su novinare pripustili u tu komoru. Vjerojatno iz istog razloga kao što je policija pustila novinare pred Kulmerove dvore – radi impresije.

Kruha i igara

Unatoč savršeno tempiranoj policijskoj akciji koju su nekim čudom točno u minutu popratile i određene televizijske kuće (informacije o takvim akcijama trebale bi biti tajne), teško je reći da je dramatično jutarnje postrojavanje policijskih kombija pred Kulmerovim dvorima doduše ikome došlo kao veliko iznenađenje. Posebno onima po koje se došlo jer kako je najavio netom prije Gordan Jandroković, DORH je krenuo u akciju, a premijer Andrej Plenković njegovu je konstataciju samo potvrdio – dovoljno vremena da pospreme stvari na sigurno. Jer, što su uhićenja bez kamera?

Novinari su u ovoj predstavi (kao i puno puta do sada) tužiteljstvu i inim službama važniji od bilo kojeg osumnjičenog. Pa čak i od samog Todorića, velike zvjerke, veće i od samog Ive Sanadera. A možemo biti sigurni kako je samo pitanje trenutka kada ćemo dobiti sočne detalje iz Kulmerovih dvora o primjerice skupom rublju dvorskih žena koje su već ranije na sebe navlačile bijes javnosti. Drugim riječima, seks, ljubav, razvodi, optužbe, izdaje, malverzacije, uspon i konačan pad; sve je to ono što jedan pravosudni proces u Hrvatskoj podrazumijeva i čiji ćemo kraj još jako dugo čekati. Treba nahraniti narod pričom kada je sve manje kruha za stolom, a sve više sinkopa. Ovakav pravosudni sustav koji ne može osuditi za ubojstvo čovjeka koji je gliserom u punoj brzini prepolovio jedrilicu, sigurno neće ispisati kraj dinastije Todorić onako kako očekujemo; barem ne onaj zadovoljavajući jer pas Medo jedini je koji u ovoj državi može biti osuđen i kažnjen. Javnosti se dakle još jednom nameće pitanje političke, a ne strukovne odgovornosti državnih službi što je osnovni preduvjet funkcioniranja jedne uređene pravne države…

Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Facebook Comments

Loading...
DIJELI