Tko ima najbolje reference za hrvatsku predsjednicu – Bruna Esih, Kolinda Grabar-Kitarović ili Dalija Orešković?

0
617
Foto: Screenshot/Dnevnik.hr

Kada se samo površno baci oko na predstavnike hrvatske politike, nije teško zaključiti da unatoč zakonski propisanim kvotama, žena koje plivaju političkim vodama - ima jako malo. Usprkos tome, u tom, u Hrvatskoj, po svemu sudeći muškom svijetu, svoj prostor na političkoj karti izborile su tri zanimljive dame. Riječ je o aktualnoj predsjednici države, Kolindi Grabar-Kitarović, predsjednici i saborskoj zastupnici Neovisnih za Hrvatsku, Bruni Esih, te novopečenoj političarki i liderici Starta, Daliji Orešković

Kada se samo površno baci oko na predstavnike hrvatske politike, nije teško zaključiti da unatoč zakonski propisanim kvotama, žena koje plivaju političkim vodama – ima jako malo. Usprkos tome, u tom, u Hrvatskoj, po svemu sudeći muškom svijetu, svoj prostor na političkoj karti izborile su tri zanimljive dame. Riječ je o aktualnoj predsjednici države, Kolindi Grabar-Kitarović, predsjednici i saborskoj zastupnici Neovisnih za Hrvatsku, Bruni Esih, te novopečenoj političarki i liderici Starta, Daliji Orešković.

Na prvi pogled, ove dame nemaju previše dodirnih točaka, osim što se za svaku od njih može provući pridjev lijepe i sposobne žene, no već na drugi pogled, dodirna točka svih triju su njihove političke ambicije, a one se, pak, odnose na kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima. Iako kampanja još nije krenula, te se službeno imena kandidata još ne znaju, uz, Zorana Milanovića, kao potencijalnog kandidata, u javnom se prostoru sve intenzivnije spominju upravo Esih i Orešković, kao najozbiljnije protukandidatkinje aktualne predsjednice Grabar-Kitarović.

No, koje su im slabe, a koje jače strane, imaju li dodirnih točaka i koje su uopće njihove preference, odlučili smo provjeriti u zanimljivoj analizi u kojoj smo u niz kategorija raščlanili njihove biografije, a unutar svake od kategorija odlučili smo naše dame ocijeniti školskim ocjenama – od jedan od pet.

Ovaj tekst započinjemo s aktualnom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

POLITIČKA KARIJERA: Ocjena 5 (odličan) – predsjedničina politička karijera je bez mrlja

Politička karijera prve hrvatske predsjednice, Kolinde Grabar-Kitarović, obiluje zanimljivostima, ali ni najveći zlobnici i kritičari teško da tu putanju mogu dovesti u pitanje. Činjenica da Grabar Kitarović kao žena upravlja jednom državom, svrstava ju u skupinu rijetkih žena i na europskoj i na svjetskoj političkoj karti. Uz to, u biografiji hrvatske predsjednice, kada je o politici riječ, niže se čitava paleta funkcija, pa je tako aktualna predsjednica obnašala diplomatske dužnosti, a bila je i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. godine. Nakon toga preuzela je dužnost hrvatske veleposlanice u Sjedinjenim Američkim Državama, a uz to bila je i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. U drugom krugu predsjedničkih izbora, u siječnju 2015. godine, postala je Predsjednica Republike Hrvatske, a u veljači iste godine na Trgu sv. Marka svečano je prisegnula za prvu hrvatsku predsjednicu.

Inače, Grabr Kitarović je profesionalnu karijeru brusila ranijih godina i u Ministarstvu znanosti i tehnologije, koje je za nju, po svemu sudeći, bilo tek usputna stanica, jer se vrlo brzo skrasila u Ministarstvu vanjskih poslova. U tom je resoru bila zamjenica ministra, ali i načelnica odjela za Sjevernu Ameriku. Kao diplomatski savjetnik, aktualna predsjednica gradila je karijeru u hrvatskom Veleposlanstvu u Kanadi, a potom je postala i ministar savjetnik.

Parlamentarni izbori 2003. godine, osigurali su joj ulazak u Sabor, no ona je već u prosincu iste godine preuzela funkciju ministrice europskih integracija. U siječnju 2005. godine, preuzela je rukovođenje Državnim izaslanstvom za pregovore o pristupanju Europskoj uniji, a spajanjem Ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija, postala je šeficom obaju resora. Na toj poziciji ostala je do siječnja 2008. godine, a u njenom mandatu Hrvatska je otpočela pregovore za članstvo u EU-u.
Krunu svoje političke karijere doživjela je u lipnju 2014. godine, kada je postala kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske. Epilog te bitke svima nam je dobro poznat…

OBRANA: Ocjena 3 (dobar) – iako ima iskustva, predsjednica nije bila posve samostalna, te je imala nekoliko gafova

Premda je predsjednica Grabar-Kitarović iskustvo na polju obrane gradila u NATO-u, gdje je bila pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju, to iskustvo tek je dijelom uspjela iskoristiti kao vrhovna zapovjednica hrvatskih Oružanih snaga. Tijekom predsjedničke karijere, svojedobno je nadgledala najsloženiju vojnu vježbu na području cijele Hrvatske, te je i sama sudjelovala u prvom danu vježbi. Osim toga, vrhovna zapovjednica Oružanih snaga posjetila je zimski kamp kadeta bojne u vojarni „Josip Jović“ u Udbini, a kadeti su joj, među ostalim, pokazali i šator u kojem su noćili.

Predsjednica se sa zanimanjem uvukla u šator, te otkrila kako je i sama imala sličnih iskustava: „’I ja sam spavala u velikom šatoru, američkom, koji su bili i grijani, ali je bila jedna noć kada su nam isključili grijanje da vide kako ćemo reagirati. Ovi mali šatori su jako dobri, imaju zaštitnu foliju koja puno znači – jako dobro štiti i drži temperaturu – ali, naravno, ovi šatori koji su predviđeni za dvije osobe su puno bolji, jer kada dva ljudska tijela griju prostor, ugodnije je i možete reagirati ukoliko primijetite da kolega ili kolegica ulazi u fazu smrzavanja, kada je potrebno reagirati kako bi ih se izvuklo iz tog procesa”, savjetovala je kadete, tom prigodom – šefica države…

Tijekom njezina mandata načeto je pitanje služenja obaveznog vojnoga roka u trajanju od mjesec dana, što je izazvalo niz negativnih reakcija u javnost, a ona je i o tom pitanju imala zanimljive izjave. „Ako se sjećate, ja sam u svojoj izbornoj kampanji govorila o nekoj vrsti vojnog roka. Tih mjesec dana, ja ne bih čak niti zvala vojnim rokom, nego nekakvom temeljnom obukom koja je meni osobno u životu jako puno pomogla. Prije svega, da upoznam sebe i kako da reagiram u raznim kriznim situacijama, rješavanju problema koje vidite u situacijama kada je to pitanje života i smrti i naravno taj timski rad i duh koji se stvara”, tvrdila je predsjednica.

On je i sama, dok je radila u NATO-u, tri puta sudjelovala u preuputnoj obuci, te naučila kako rješavati i preduhitriti probleme i djelovati u timu. Ipak, kada je u konkretnom primjeru trebalo djelovati u timu, Grabar-Kitarović je podbacila, pa je tijekom zastrašujućih požara u Dalmaciji – za vrijeme kojih je ona bila na putovanju – žestoko prozvala ministra obrane Damira Krstičevića, koji je bjesomučno raspoređivao vojsku po terenu. Predsjednica je tek nakon što se obrušila na ministra posjetila opožarena područja, te povukla svoju raniju izjavu kojom je neizravno, odgovornim za nastalu situaciju, prozvala – Krstičevića.
”Moja izjava danas nije bila uperena protiv njega [ministra], ni Oružanih snaga. Bilo je pitanje samo, zašto se vojska nije pozvala prije. Ja sad neću upirati prstom na to čija je odgovornost. Apsolutno ništa nije bilo upereno protiv ministra Krstičevića, on jako dobro radi svoj posao, ali u situaciji kakva je bila jučer s požarima i vremenskim uvjetima zbog kojih se nisu mogli dići kanaderi, pitanje je zašto se ranije nisu pozvale snage”. Predsjednici, očito, nije bilo jasno u čije ovlasti spada podizanje vojske na noge u kriznim situacijama u koordinaciji s ministrom… Nedugo nakon što su se smirili požari, hrvatske granice, ali i Europu, zahvatila je imigrantska kriza, a na prvu, predsjednica je djelovala odvažno, prozivajući tada čak i njemačku kancelarku, Angelu Merkel:

„’Ovih dana vidite upravo da se i u samoj EU postavlja pitanje, jesu li ti imigranti samo izbjeglice ili ima ekonomskih migranata. Gospođa Merkel koja ih je pozivala, sad je povukla ručnu kočnicu i rekla da Njemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante koji dolaze. Gospođa Merkel je to učinila, a da nije svjesna da je u vožnji gdje se skupilo toliko automobila, da je povlačenjem ručne kočnice napravila kaos na cesti i treba ga sada riješiti”, oštro je poručivala Grabar-Kitarović. Međutim, vrlo brzo je i ona povukla ručnu kočnicu, te se na kraju sastajala s Merkel, objavljujući na društvenim mrežama – fotografije sa „svojom prijateljicom“…

Kao sudionica NATO summita u Bruxellesu, Grabar-Kitarović sastala se i s američkim predsjednikom, Donaldom Trumpom. Tijekom tog susreta otkrila je kako Hrvatska može početi izdvajati dva posto BDP-a za obranu, što je bila preporuka Saveza, i to najranije 2024. godine:

„Poruka Hrvatske će biti, svakako, da se mi držimo obveza koje smo preuzeli u Walesu, ali prije svega nije riječ samo o nečemu što od nas traži NATO, nego što Hrvatska sama želi, jer ovo je vrijeme novih ugroza, opasnosti – od terorizma do kibernetičkih napada i slično – pa doista moramo ojačati svoje vlastite obrambene sposobnosti i prije svega se uzdati u sebe same”, istaknula je na summitu naša šefica države, dodajući da će to biti – solidarnost u borbi protiv terorizma…

VANJSKA POLITIKA: Ocjena 4 (vrlo dobar) – predsjednica je djelovala solidno uz pokoji gaf

Cijelu karijeru predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, zapravo, je obilježilo djelovanje na polju vanjske politike – od rada u diplomaciji do činjenice da je kao ministrica upravljala upravo tim resorom. Kao što smo već naveli, tijekom njezina mandata, Hrvatska je otpočela pregovore o ulasku u Europsku uniju, a osim toga i njene predsjedničke ovlasti svodile su se, među ostalima – i na polje vanjske politike. Po tom pitanju šefica države djelovala je vrlo aktivno i živo, ponajviše na putovanjima na kojima se susretala sa svjetskim liderima. Konkretnije – od veljače 2015. godine do danas, predsjednica je u posjete stranim državama odlazila više od 95 puta – u prosjeku, 24 puta na godišnjoj razini, ili pak dva puta mjesečno.
Kao jedna od najčešćih destinacija u predsjedničkom mandatu, svakako se može izdvojiti Bosna i Hercegovina – tamo se predsjednica uoči izbora zalagala za promjene Ustava i prava Hrvata u toj zemlji, nastojeći intervenirati po tim pitanjima i u Turskoj, ali je izazvala pobunu, pa i prosvjede bošnjačkih predstavnika vlasti. No, usprkos predsjedničinom zalaganju i govorima, te apelima za izbor predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH, izabran je Željko Komšić. Tako bi se ta priča i intervencije mogli svesti na onu staru narodnu – „Piši kući propalo“. Ipak, da je šefici države stalo do hrvatskog naroda u susjednoj BiH, potvrđuje činjenica da je nedavno u svojem Uredu primila njihove najistaknutije predstavnike.

U svojem uredu je predsjednica primila i srbijanskog predsjednika, Aleksandra Vučića, nastojeći ublažiti odnose s tom zemljom, no objektivno, od toga susreta i primanja nije bilo nikakve koristi. Osim ića i pića, nije se dogodilo baš ništa, pa su ključna pitanja ostala visjeti u zraku, a toko će biti sve dok ključ srbijanske vanjske politike drže Miloševićevi šegrti – Dačić, Vulin, Vučić, pa i Šešelj – koji svako malo potkuri hrvatsku zastavu. Dakako, Vučićev posjet Zagrebu, kojom prigodom ga se nije smjelo pitati o ratnim granicama o kojima je snivao, nije bio njihov prvi predsjednički susret, pa su se tako jedne prigode prisno izljubili u Vukovaru, a ručali tijekom druženja u Mostaru. Uz to, naša predsjednica je u rozoj haljinici zabljesnula na Vučićevoj inauguraciji.

Kada je o vanjskoj politici riječ, predsjednica je posjećivala i Njemačku, susretala se s Angelom Merkel, odlazila je i u Mađarsku, dva tjedna je boravila u Australiji i na Novom Zelandu. Stručnjaci za vanjsku politiku tvrdili su da hrvatska predsjednica slijedi smjernice vanjske politike Washingtona, a do danas nije razjasnila detalje svojeg putovanja u SAD. Tijekom mandata susretala se i s Donaldom Trumpom, a mnoge je iznenadio i njen susret s ruskim liderom, Vladimirom Putinom.

Kada je o brojkama riječ, predsjednica je Bosnu i Hercegovinu posjetila 11 puta, slijedi Slovenija – deset puta, a osam je puta posjećivala SAD. Pravu zbrku u vanjskoj politici Hrvatske, izazvao je okršaj predsjednice i ministrice, Marije Pejčinović Burić, oko potpisivanja Marakeškog sporazuma. Pejčinović Burić je nakon predsjedničinih kritika sazivala izvanredne konferencije za medije, citirajući predsjedničin govor iz UN-a u kojem je glavnom tajniku UN-a poručivala kako se raduje sastanku s njim u Marakešu, te kako pozdravlja sve napore, posebno predstavnice UN-a za međunarodne migracije, Louise Arbour.
„Iznenađeni smo najavom da predsjednica neće sudjelovati na konferenciji u Marakešu”, rekla je Pejčinović Burić, a u polemiku se uključio i premijer Andrej Plenković. „Predsjednica je imala namjeru prisustvovati sastanku u Marakešu, to je informacija koju sam dobio prije mjesec ili dva dana, jer je poziv za taj sastanak došao od glavnog tajnika upravo njoj”, kazao je premijer. Zbrku je, pak, izazvao odgovor iz Ureda predsjednice objavljen na Facebook profilu, Velimira Bujanca, u kojem je predsjednica iskazala zabrinutost zbog Marakeškog sporazuma, uz opasku da ga ona – sigurno neće potpisati. U konačnici, nakon puno prepiski i prepucavanja, te prosvjeda i zbunjivanja javnosti, predsjednica je popustila, a Marakeški sporazum je usvojen.

Kada govorimo o djelovanju na polju vanjske politike, tada valja napomenuti i Inicijativu Jandran-Baltik-Crno more. Naime, predsjednica je nedavno na osobni zahtjev razriješila dužnosti Vitu Turšića, savjetnika-koordinatora te Inicijative poznate i kao Inicijativa Triju mora. Riječ je o energetskom i strateškom projektu s geopolitičkim i ekonomskim ciljevima, a u njoj se – osim Hrvatske i Poljske, kao inicijatori Inicijative – nalaze i Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija i Austrija.

DOMOLJUBLJE: Ocjena 4 (vrlo dobar) – predsjednica Kolinda Grabar Kitarović solidno prezentira svoje domoljublje

„Istinsko domoljublje, u koje vjerujem i za kojega ću se boriti svakoga dana mojega služenja Domovini i vama, temelj je izgradnje bolje Hrvatske. Ljubiti Domovinu ne znači samo desnicu na srcu kad pozdravljamo našu himnu. Domoljublje nije samo nacionalni dres ili šal oko vrata kada nastupaju naši sportaši. Za ljubiti Hrvatsku nije dovoljno istaknuti zastavu na prozoru, niti je domoljublje samo osjećaj ponosa u dane naših državnih praznika kada se prisjećamo naših pobjeda. Domoljublje se izražava na mnoge načine, no ono što nam treba biti najviše pri srcu, ponajprije je naše djelo na korist Domovini: naš rad, trud, znanje, izvrsnost, stvaranje, poštivanje zakona, odgoj djece, pomoć starijima, solidarnost prema potrebitima, briga za drugoga, međusobno poštovanje, lijepa riječ i gesta darivanja. Tko tako voli Hrvatsku, istinski je domoljub”, tako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović govorila u svojem inauguracijskom govoru. No, vrijeme je ipak učinilo svoje…

Hrvatska usprkos njenim inauguracijskim govorima nije zemlja meda i mlijeka, već zemlja siromašta i zemlja iz koje se odlazi. Ako se s tog spektra gleda na domoljublje, tada valja reći kako je u skladu sa svojim ovlastima, šefica države djelovala solidno, pa je vladajuće kritizirala zbog iseljavanja, govorila je i o ekonomskoj politici, siromaštvu, problemima koje imaju mladi, kritizirala je i moćnike koji iskorištavaju radnu snagu. No, kada je u pitanje doveden njen opstanak na čelu države i potpora HDZ-a za još jedan mandat, stječe se dojam da se šefica države – povukla, te priklonila politici aktualne Vlade i premijera Andreja Plenkovića.

Ipak, koliki naboj i ljubav prema Domovini u njoj počivaju, Grabar-Kitarović je pokazivala na sportskim terenima, a u njenom strastvenom navijanju na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, govorio je gotovo cijeli svijet. Uz to valja podsjetiti kako je predsjednica u veljači 2015. godine posjetila hrvatske branitelje na prosvjedu u Savskoj cesti, nedavno je zaplakala pred vukovarskim žrtvama, a svaki posjet inozemstvu koristila je kako bi se susrela s hrvatskim iseljenicima koje je pozivala da se vrate u Domovinu.

Uz to, kada je domoljublje u pitanju, u Hrvatskoj se nerijetko potenciraju teme Jasenovca i Bleiburga, no predsjednica po tim pitanjima ne stvara razliku među žrtvama, pa je tako zabilježen njen posjet i jednom i drugom mjestu, no valja reći kako šefica države s posebnim respektom progovara ponajprije o Domovinskom ratu.

Kao jedan od domoljubnih poteza predsjednice Grabar-Kitarović, mnogi će navesti i taj, što je na početku mandata uklonila Titovu bistu iz Ureda predsjednika.

* SURADNICI: Ocjena 3 (dobar) – neki odlaze, a na neke prdsjednica dugoročno računa

Kada su u pitanju savjetnici i suradnici, u predsjedničinom timu vlada prava pomutnja. Nije tajna da je njen glavni savjetnik i svojevrsni politički otac, „konzultant s Mirogoja“ – Mate Granić. Osim njega, u predsjedničinu je timu donedavno, kao savjetnik za unutarnju politiku, sjedio Mate Radeljić, koji se s njom rastao u vrlo neugodnom tonu, a na njegovo mjesto zasjela je, uz kritike dijela javnosti – novinarka Mirjana Hrga. Osim Radeljića, u jeku afere SMS, suočen s kritikama i prozivkama, predsjedničin tim je napustio i Vlado Galić, koji ju je savjetovao na području obrane.

Savjetnik za vanjsku politiku donedavno je bio Dario Mihelin, koji je otišao na veleposlaničku dužnost u Kinu. Jednako tako, s Pantovčaka je nedavno otišao predsjedničin savjetnik za gospodarstvo, Marko Jurčić, koji se skrasio u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a svojedobno je s pozicije savjetnika za digitalne medije uklonjen i Luka Đurić, koji je jedno vrijeme radio i kao glasnogovornik na Pantovčaku. No, dok se s nekim ljudima predsjednica rastaje, postoji i dio tima na koji dugoročno računa, iako je i po tome pitanju bilo dosta turbulencija. Primjerice, jedna od takvih osoba je nekadašnja pročelnica njezina Kabineta, Anamarija Kirinić, koja je nakon Jurčićeva odlaska s mjesta predstojnika Ureda i pozicije predsjednika Vijeća za gospodarska pitanja, zasjela u njegovu fotelju.

Nakon što je Kirinić postala predstojnica Ureda, na njenu poziciju je sjela, Natalija Hmelin, koja je prije toga bila šefica Protokola predsjednice. Zanimljiva je i situacija s Tinom Tödtling, koja je od 1996. godine bila uključena u protokolarne aktivnosti; početkom 2008. godine otišla je u privatne vode, a koncem iste godine ponovno se vratila u Ured predsjednika kao pomoćnica šefa Protokola. Tamo se zadržala do 2015. godine, nakon čega je postala zamjenica šefice Protokola Predsjednice RH.

U Uredu predsjednice sjedio je i Josip Buljević, savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost, a nakon toga postao je ministrom obrane u Oreškovićevoj vladi. Njegovu funkciju na Pantovčaku preuzela je Maja Čavlović koja je potom postala predstojnica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, a na njenu poziciju je došao – Galić. Jedan od novih ljudi u predsjedničinu timu je i Marko Primorac, docent na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji ju od srpnja savjetuje po pitanjima gospodarstva.
Kad je Grabar Kitarović zasjela u predsjedničku fotelju, u njenom timu sjedilo je 11 dužnosnika, od kojih je danas velik broj u posve drugim rolama. Predsjednici su ostale vjerne tek – Kirinić i Mirjam Katulić.
Predsjednica se tijekom mandata rastala i sa svojim posebnim savjetnicima, pa se tako razišla s Vladimirom Šeksom, te s Nikicom Valentićem, koji ionako ima dovoljno problema s poslovanjem vlastitih tvrtki, pa i nije stigao šefici države djeliti posebne savjete za gospodarstvo. U neugodnom tonu predsjednica se rastala i s admiralom, Davorom Domazetom Lošom, kojega je izbacila iz Vijeća za domovinsku sigurnost:

„Poštujem njegov ratni put, no njegove su posljednje izjave potpuno neprihvatljive, neodgovorne i raspiruju stanje među državama koje zahtijeva racionalno i odgovorno ponašanje, a ne izazivanje incidenata”, komentirala je Grabar Kitarović, ispraćajući Lošu nakon njegove izjave da hrvatska pješadija za 48 sati može biti u Ljubljani.

Dio javnosti zamjerio je predsjednici imenovanje savjetnice za Holokaust, jer je na tu poziciju planirala postaviti osobu iz Goldsteinova kruga – Natašu Jovičić. Uz to, u Vijeće za domovinsku sigurnost, planirala je postaviti Vlatka Cvrtila, što u domoljubnim krugovima nije dobro odjeknulo. Na početku mandata u svoj je tim predsjednica dovela i zviždačicu, Vesnu Balenović, no ubrzo ju je i razriješila dužnosi. Danas Balenović tvrdi da u pozadini njezina razriješenja stoji bivši predsjednik – Stipe Mesić.
Zanimljivo je da se svojedobno u javnosti govorilo o formiranju privremene Vlade Republike Hrvatske, koju je trebala kreirati upravo Grabar-Kitarović, koja je među ostalima, Borisu Jokiću nudila mjesto – privremenog ministra obrazovanja.

PRIZNANJA: Ocjena 5 (odličan) – predsjednica je tijekom mandata primila niz priznanja

Nevladina udruge „Klepsidra“ iz Sarajeva, dodijelila je hrvatskoj predsjednici 2015. godine Nagradu Isa-Beg Ishaković, kao priznanje za djelovanje i nastojanja za izgradnju dobrih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Uz to, predsjednici je uručeno i visoko rotarijansko priznanje, Paul Harris Fellow, za potporu djelovanja rotarijanaca tijekom njenog mandata. Predsjednica je primila i Nagradu Visonary Leadershim Award 2016, koju joj je dodijelila Europska mreža poslovnih anđela, točnije krovna organizacija investitora u start upove i slične IT tvrtke u ranoj fazi razvoja. Predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE, Davorin Štetner, uručujući joj nagradu, rekao je kako je predsjednica prva osoba iz visoke hrvatske politike koja je prepoznala važnost start upova. U Gradskoj skupštini Buenos Airesa, Grabar-Kitarović primila je Povelju visoko uvažene gošće Buenos Airesa.

OBRAZOVANJE: Ocjena (4) vrlo dobar – problem se pojavio s predsjedničinim doktorskim radom

Osnovno školsko obrazovanje Kolinda Grabar- Kitarović stjecala je na dvjema lokacijama, naime, niže je razrede pohađala u Jelenju, a više u Dražicama. Njena majka Dubravka jako je držala do obrazovanja, a to je uvelike utjecalo na predsjednicu koja je kao osnovnoškolka voljela čitati, te je, kako je sama jedne prilike rekla, u školskoj knjižnici pročitala sve knjige. U djetinjstvu je maštala da postane stjuardesa ili pak prevoditeljica, a nakon što je osnovnu školu privela kraju s odličnim uspjehom, poželjela je, kako je jedne zgode rekla – ići u najbolju i najtežu srednju školu. Njen prvi izbor bio je Centar za kadrove i obrazovanja u kulturi, točnije današnja Prva riječka gimnazija.

U riječkoj se gimnaziji susrela s predrasudama, jer je došla s Grobnika, te je kao i sva ostala goranska djeca bila diskriminirana zbog čakavštine, iako je ona govorila književnim jezikom. U svojem životopisu za Večernji list prisjetila se jedne takve potresne situacije. „Jednom, kad sam bila dežurna, ne znam što se sa spužvom dogodilo, nije je bilo, jedan je profesor upitao: ‘Tko je dežurni?’ Kad sam se javila, on mi je rekao: ‘Nosit ćeš mi travu s Grobnika pa ćeš brisati ploču’“.

Treći razred gimnazije bio je, po svemu sudeći, prekretnica u predsjedničinom školovanju. Tada je saznala za mogućnost školske razmjene sa SAD-om, pa je četvrti razred srednje škole formalno tamo i završila. Kao 17-godišnjakinja otputovala je u gradić Los Alamos, gdje je u mjesnoj srednjoj školi okončala četvrti razred. Godinu je dana bila smještena kod visokoobrazovane američke obitelji, a učenici su ju vrlo brzo prihvatili. Kasnije je govorila kako joj se američki obrazovni sustav dopao, te da su ju profesori poticali na kreativno izražavanje.

Nakon mature u SAD-u, vratila se u Zagreb, gdje je upisala engleski i španjolski na Filozofskom fakultetu – diplomirala je 1993., a 2000. godine stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Nakon što je postala predsjednicom države, Grabar-Kitarović nije odustala od obrazovanja, pa se uhvatila u koštac s doktoratom. Za mentora je izabrala profesora s ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti, Antona Grizolda, koji je svojedobno bio mentor na izradi njenog magistarskog rada s gotovo istovjetnim nazivom kao i doktorski rad Kolinde Grabar-Kitarović.

IMOVINA: Ocjena 5 (odličan) – po pitanju imovine, predsjednici nikad nije nađena niti jedna mrlja

Predsjedničina imovinska kartica otkriva da sa suprugom Jakovom u Zagrebu posjeduje stan od 105 kvadrata vrijedan oko 1,7 milijuna kuna, te ga otplaćuju kreditom od 2008. godine. Jakov Kitarović i njegova bolja polovica, nasljednici su dijela kuće u Lošinju, posjeduju dva automobila – hondu civic iz 1998. vrijednu oko 14 tisuća kuna, te chrysler town and country iz 2010. godine, vrijedan oko 130 tisuća kuna. Predsjednica je prijavila i 135 tisuća eura ušteđevine.

OBITELJ: Ocjena 5 (odličan) – predsjednica solidno balansira između obiteljskih i poslovnih obveza

Predsjednica je, stoji u uvodu u njenu biografiju, i po očevoj i po majčinoj strani s Grobišćine. Ljubomir i Marija, djed i majka po očevoj strani, korijene vuku iz Martinove Sela pored Rječine. Oni su baš kao i predsjedničin otac, Branko bili – apolitični. No, djed po majčinoj strani, Viktor Matejčić, iz Jelenja bio je član HSS-a, a nakon Krvave nedjelje u kojoj su 1942. talijanski vojnici u Podhumu na Grobničkom polju strijeljali muškarce, a žene i djecu odveli u logore, on se pridružio anfitašističkom pokretu. U borbama s Nijemcima za Rijeku u proljeće 1945., tijekom osvajanja vojarne sv. Katarina, bio je teško ranjen, a od posljedica ranjavanja je urmo.

Njegovu suprugu, Ivanku Matejčić, iz starog grada Grobnika, od strijeljanja je spasio svećenik, ali je i ona završila u trsatskom logoru. Prema predsjedničinim riječima, premda su roditelji njene majke bili sudionici antifašističkog pokreta, protivili su se komunizmu; bili su praktični vjernici, te su ju odgajali u domoljubnom duhu.

Majka Dubravka i otac Branko, predsjednici su dali ime po pjesmi Zdenke Vučković iz 1967. godine, „Colinda“, koju je njen otac Branko često pjevao. Tijekom rođenja buduće predsjednice, obitelj je živjela u selu Lubarska, gdje je i sama Kolinda provela rano djetinjstvo. Zbog očeva posla preselili su u Grobnik, i dok je on radio kao mesar, majka Dubravka vodila je kućanstvo, a buduća predsjednica im je pomagala, uživajući u igrama na selu. Njen primjer slijedio je i mlađi brat Branko koji je pomagao ocu u mesnici, sve do njenog zatvaranja.

Važnu ulogu u životu predsjednice ima i njen vjerni suprug, Jakov, koji ju diskretno prati u svakom koraku i skrbi o njihovoj djeci dok ona obavlja zahtjevne državničke poslove. Jakov Kitarović često je viđen gost brojnih sportskih događanja, a mimo toga u javnosti se ne pojavljuje pretjerano intenzivno. On je, inače, diplomirao na FER-u, a magistrirao 1998. godine. Završio je i nautiku na riječkom Pomorskom fakultetu, te odradio jednogodišnju kadeturu na brodu i položio časnički fakultet. Na istom je fakultetu radio kao profesor, no zbog poslovnih obaveza i karijere svoje supruge, taj posao je zamrznuo.

Predsjedničina djeca se u javnosti iznimno rijetko vide. Po povratku u Zagreb, nakon što je Grabar-Kitarović izabrana za predsjednicu, svoju je kćer upisala na međunarodni program koji se u jednoj zagrebačkoj gimnaziji održava na engleskom jeziku. Učenici koji pohađaju taj program, školuju se prema posebnom kurikulumu, koji s hrvatskim kurikulumom nema nikakve veze. Školska godina po tom programu stoji 23 tisuće kuna, a uz to je predsjedničina kći uspješna i u umjetničkom klizanju. Predsjedničin sin, pak, pohađa hrvatski program u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.

Njena djeca su svoj dosadašnji život provela seleći se iz jedne u drugu državu, te školujući se prema međunarodnim programima, što i nije neobično za djecu diplomata.

MODA I STIL: Ocjena 5 (odličan) – nema zamjerke na predsjedničin stil

Predivna plava haljina, u kojoj se Grabar-Kitarović pojavila na svojoj inauguraciji, dala je naslutiti da će se o modi i stilu novoizabrane šefice države govoriti puno više i intenzivnije, no što je to bio slučaj s njenim prethodnicima. I bi tako. Sa svakom pojavom u javnosti, seciraju se predsjedničine modne kombinacije, ponekad čak i više od njenih poruka.

Od vojnih uniformi u kojima smo ju imali prilike vidjeti, do sportskih dresova, haljina i frizura, predsjednica ne prestaje briljirati modnim odabirima, što zapravo i nije teško, budući da je riječ o lijepoj ženi, štoviše – svjetski mediji su hrvatsku predsjednicu proglašavali najljepšom političarkom svijeta…! Predsjednica uz to svakoga dana vježba, a u javnom se prostoru govorilo o njenim liposukcijama, trepavicama, posjetima kozmetičkim salonima, ponekad pomalo i zločesto, ali je ona to sve stojički podnosila, ne reagirajući, sve donedavno na takav oblik seciranja.

Nedavno je, ipak, reagirala tvrdeći da je seksizam koji se nad njom provodi postao – neizdrživ. Ali tko bi mogao zamjeriti znatiželjnoj javnosti koja se, posve opravdano, ne divi samo besprijekornom stilu, već i novoj liniji predsjednice Grabar-Kitarović, a nju je, pak, dovela u red zahvaljujući – liposukcijskoj dijeti.

Loading...