Mogući motivi za javni istup ravnateljice USKOK-a mogli bi biti da žena naprosto lobira i skreće pozornost na sebe i svoj rad u toj državnoj instituciji putem javnog medijskog servisa. Drugi razlog, puno prikriveniji, a koji se može iščitati među redovima njenog istupa, najava je njene kandidature na mjesto glavne državne odvjetnice RH
U posljednjoj dekadi 2017. godine, ravnateljica USKOK-a, Tamara Laptoš, obratila se povećim intervjuom hrvatskoj javnosti preko, već od prije poznatog državnoodvjetničkog biltena u obliku jedne dnevne novine i istoimenog internetskog portala. Intervju je potpisao novinar kojeg je još bivši šef DORH-a, Mladen Bajić, postavio oficirom za vezu između Gajeve 30 u Zagrebu i mutnog novinskog izdavača zaduženog po partijskoj liniji za objavu ekskluzivne „robe“ u obliku tajnih pravosudnih spisa i tajnih istraga s iskazima zaštićenih svjedoka…
DORH u taktovima Čajkovskog
Mogući motiv za javni istup trenutne ravnateljice USKOK-a, mogao bi imati dva razloga. Prvi od njih, a kako je ona sama navela u intervjuu, sastoji se u činjenici isteka njenog mandata na čelu USKOK-a, koji istječe u travnju 2018. godine, pa bi se moglo zaključiti kako žena naprosto lobira i iskreće pozornost na sebe i svoj rad u toj državnoj instituciji putem javnog medijskog servisa. Drugi razlog, puno prikriveniji, a koji se može iščitati među redovima njenog istupa, u stvari je najava njene kandidature na mjesto glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske.
Naime, u pravosudnim krugovima sve se glasnije šapuće kako trenutni šef DOHR-a, Dinko Cvitan i aktualni šef ravnateljice USKOK-a, neće dobiti produljenje svog mandata na mjestu glavnog državnog odvjetnika. Dakle, biti će – smijenjen. U prilog tome govori i činjenica kako Dinko Cvitan još uvijek nije podnio godišnje izvještaje o radu DORH-a, posredno i USKOK-a, za 2015. i 2016. godinu iako smo već zakoračili u 2018. godinu.
Moguće je da će Cvitan ta izvješća predavati tek na proljeće Saboru RH, te bi tom prilikom ona mogla uključivati i 2017. godinu. Bilo kako bilo, stječe se dojam da je Tamari Laptoš omogućeno da zakorači na višu stepenicu u svojoj poslovnoj karijeri, poput priče iz poznate opere I. Čajkovskog, „Labuđe jezero“.
Seksipilnost izvire iz snage moći
Naime, iz međimurskih neslužbenih izvora može se saznati, kako Tamara Laptoš u svojoj mladosti i tijekom studija nije bila baš u fokusu zanimanja muškog spola, a s time u vezi bio joj je narušen i društveni život. Tamo je, uglavnom, glumila ulogu „prikolice“ u društvu svojih zgodnijih i muškarcima atraktivnijih prijateljica na koncertima, kazališnim predstavama i ostalim kulturnim događajima u Čakovcu i široj okolici. Međutim, uporno se i marljivo penjala na lokalnoj i državnoj ljestvici tužilaštva RH, te je s trenutnom pozicijom moći i uspješnog napredovanja u profesiji, došao do izražaja njen skriveni šarm i njena samozatajna ženstvenost zrele žene u najboljim godinama.
Šefove DORH-a postavljala mafija?
Ipak, teško se složiti s iznesenim konstatacijama gospođe Tamare Laptoš u dijelu intervjua, gdje je iznijela tvrdnju kako dosad u svom radu nije osjetila nikakav pritisak politike. Nažalost, kada je u pitanju DORH, odnosno USKOK, to naprosto nije točno! Naime, njen prvi šef, Mladen Bajić, postavljen je na mjesto glavnog državnog odvjetnika odlukom hrvatske mafije i uz blagoslov politike, a svoje imenovanje nestrpljivo je čekao sjedeći sam na stolici za stolom u kutu redakcijskog kafića tjednika „Nacional” u podrumu zgrade u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Pritom je nervozno držao u ruci svoj mobitel iščekujući poziv s odlukom Vlade na čijem je čelu tada bio naivni premijer Ivica Račan – barem kada je u pitanju bio Mladen Bajić.
Da stvar bude zanimljivija, tu mafijsko-političku ceremoniju Bajićevog formalnog ustoličenja za šefa DORH-a, popratila je i ujedno posvjedočila skupina „Nacionalovih“ novinara, na čelu s pokojnim urednikom Ivom Pukanićem i nedavno preminulom Jasnom Babić. Nadalje, i Bajićev nasljednik, Dinko Cvitan, prema neslužbenim izvorima iz SDP-a, nije došao na čelno mjesto DORH-a mirnim putem, već pučem, u realizaciji tadašnjeg premijera Zorana Milanovića…
‘Podravkin’ optuženik ‘izbušio’ USKOK
Je li Tamara Laptoš naivna sobarica USKOK-a ili nije, pokazat će vrijeme, i to posebno na okolnost u odnosu na predmet „Spice“ (Podravka) koji također komentira u dijelu svog intervjua, u kojem se čudi, kao picek glisti, u sporost sudskog procesa i žalbenih rokova. Pritom ispada da ravnateljica USKOK-a ne zna, a trebala bi znati, da jedan od optuženika, odvjetnik Zoran Marković, iz sudskog kaznenog predmeta „Spice“, ima već duži niz godina direktni link na šire dijelove DORH-a i USKOK-a.
Naime, njegova supruga Dubravka Pleić Marković obnaša funkciju veleposlanice RH pri OSCE-u u Beču gdje se nalazi sjedište UN-ovog odjela za organizirani kriminal i korupciju. Odjel, pak, u obliku međunarodnih seminara i konferencija godišnje pohodi na desetine djelatnika DORH-a i USKOK-a, te MUP-a Republike Hrvatske. Selekciju pozivnica i popis institucija u RH, formira veleposlanica Plejić-Marković, dakle supruga jednog od optuženih iz nedovršene USKOK-ove priče pod nazivom „Spice“…
Nadalje, dok gospođa Laptoš nadobudno čeka rezultat utakmice u aferi „Spice“, njen optuženik Zoran Marković vrlo uspješno svjedoči u SAD-u na štetu Republike Hrvatske u međunarodnom sporu teškom više od 50 milijuna američkih dolara. Istodobno se hrvatska javnost iščuđuje kako RH gubi sve sudske sporove na međunarodnim sudovima.
Nakon ovog kraćeg osvrta na slučaj „Spice“, svaki daljnji komentar je suvišan, dok će o povezanosti prvog zamjenika u DORH-u, Darka Kliera i prvoosumnjičenog iz afere „Spice“, Damira Polančeca, biti više riječi nekom drugom prilikom.
Zaključno, prema obrazloženom ne stoji teza ravnateljice USKOK-a iz intervjua kako joj se ponekad čini da rad istražnih tijela u RH više cijene i poštuju u inozemstvu, nego u Hrvatskoj, već upravo suprotno, a Hrvatska se nalazi među najkorumpiranijim zemljama svijeta.
‘Švedski stol’ Mladena Bajića
Iako se u Hrvatskoj u prosjeku nadzire oko 20 tisuća mobitela na dnevnoj bazi i sa sudskim nalogom, neslužbene brojke govore da praćenja telefona koji nemaju sudski nalog, dnevno ima oko 70 tisuća (neslužbeni podatak iz 2014. godine). Dakle, ukupna prosječna brojka mobitela koji se prisluškuju u Hrvatskoj, iznosi oko 90 tisuća svaki dan. U tako statistički dobivenom rezultatu, koji se očituje u količini podignutih optužnica i pravomoćnih presuda u korist DORH-a i USKOK-a, čini se da matematika u Gajevoj 30 ne stoji baš dobro.
Tome u prilog, možda, ide podatak kako je uvaženi glavni državni odvjetnik, Mladen Bajić, u trenucima svoje najveće slave, bacao u smeće gotovo 90 posto pristiglih kaznenih prijava, a odabirao samo one koje su mu odgovarale u datom trenutku. Taj zanimljivi podatak je iznijela njegova supruga pred jednim intimnim ženskim društvom u Splitu, prije nekoliko godina…
Zločesta plavuša s Harwarda
Obzirom da u grubim crtama imamo dostupan psihološki profil ravnateljice USKOK-a iz neslužbenih izvora, iz njega proizlazi, barem kada su optuženici u pitanju, da je u stanju odvući potencijalnog kriminalca u najdublje dijelove USKOK-ovih podrumskih kazamata na ispitivanje i žestoku potragu za istinom. U strukturi svoje ličnosti, dakle, ima sasvim solidnu razinu ljudske zločestoće da bi bila ono što jest.
U takvim okolnostima je za očekivati, ukoliko postane glavnom državnom odvjetnicom, da počisti svoje vlastite redove od tzv. institucionalnog kriminala jer nekoliko otkaza, poput slučaja Željke Pokupec i sličnih, ne mogu provjetriti ustajali zrak koji se nakupio u DORH-u. S obzirom da je sustav DORH-a ustrojen kao poluvojna formacija, to u praksi ne bi trebao biti težak posao. Na taj način odškrinula bi se vrata novim kadrovima i novim vjetrovima hrvatskog pravosuđa…