Ministar obrane Damir Krstičević uz ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda predstavlja „ostatke ostataka“ HDZ-a u sve nestabilnijoj Vladi predvođenoj Andrejem Plenkovićem
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop za listopad 2017. godine potvrđuje sve ono što nezadovoljni HDZ-ovci već mjesecima potiho komentiraju Plenkoviću iza leđa, a tiče se nezadovoljstva njegovim načinom vođenja politike, ali i ophođenju prema stranačkim kolegama: na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se upravo Andrej Plenković i to sa izborom od 18,7 posto, a razina potpore politici Vlade RH u dvanaestom mjesecu njezina mandata pala je na 35,2 posto. Više je nego jasno kako će još do jučer odmjeren, pristojan i smiren premijer Plenković do kraja svog mandata očito doživjeti sudbinu svog dojučerašnjeg protivnika Zorana Milanovića kojemu čak ni znanje i iskustvo PR magova poput Alexa Brauna nije pomoglo u prizemljavanju i shvaćanju elementarnih pravila političke komunikacije.
Naime, u travnju ove godine netom prije kampanje za lokalne izbore za Andreja Plenkovića službeno je završilo razdoblje „laganini“ komunikacije kojom će nešto najaviti ili predložiti, informirati pa onda uz to širiti optimizam, a sve to upakirano u staloženu i smirenu govornu izvedbu bez previše strasti jer našem premijeru „sve je dobro“; poruka je to koju premijer šalje svakim svojim nastupom. Najpoznatiji hrvatski nositelj dobrih vijesti često je nazivan pravim osvježenjem nakon Tomislava Karamarka, međutim njegovi istupi u posljednje vrijeme demonstrirale su dvije stvari: premijer nam je jako nervozan i bahat. Za nekoga tko glumi da ima političku situaciju apsolutno pod svojom kontrolom, Plenković pokazuje izuzetno visoku razinu nervoze i sada već zapravo uobičajene bahatosti posebno prema onima koji mu ne idu sto posto niz dlaku. Je li tome razlog tinjajuća pobuna desnog krila HDZ-a, nestabila Vlada i/ili zaigrani HNS-ov Ivan Vrdoljak koji bi već sutra ruku suradnje ponovo mogao pružiti SDP-u, nije ni bitno no jedno je sigurno: Plenković situaciju, iako tvrdi suprotno, nema pod kontrolom niti na jednom frontu. Unutar HDZ-a nezadovoljni su njegovim načinom komunikacije i ophođenju prema pojedinim ministrima, njegovom odnosu prema Predsjednici, ali i pojedinim istaknutim HDZ-ovcima koje je Plenković zamijenio novim licima… Oni su uvjereni kako će ovaj mandat, Plenkoviću biti prvi i posljednji; na čelu Vlade, ali i HDZ-a.
Big happy family i Papa Franjo
Do jučer je atraktivnu suprugu Anu Maslać Plenković te svoje dvoje djece, Andrej Plenković vješto skrivao od očiju javnosti, posebno kada je u pitanju supruga Ana. O njoj se ne zna gotovo ništa osim da se fatalan susret dogodio u Hrvatskom saboru gdje je ona šefica Saborske službe za pravne poslove, koja sudjeluje u pripremi odgovora na tužbe u sporovima. Supružnici su se upoznali na radnom mjestu, u Saboru, dok je on bio zastupnik i kotirao za velikog saborskog šarmera, a upoznali su ih zajednički prijatelji. Vjenčali su se u Aninom rodnom Dubrovniku u listopadu 2014. godine.
Sve do listopada ove godine, skrivala se premijerova supruga daleko od očiju javnosti i po prvi puta, sebe i svoju obitelj odlučila je pokazati prilikom posjeta premijera Plenkovića Svetom ocu u Rimu. Osim supruge Ane i djece, premijer je upravo tada široj javnosti predstavio i punicu Milu Maslać, koju je također poveo u audijenciju kod pape Franje. Posjet papi Franji još bi se mogao protumačiti kao uobičajen i logičan posjet predsjednika jedne demokršćanske stranke Svetome Ocu da se isti nije dogodio u mjesecu najveće krize s Agrokorom i u mjesecu gdje podrška Vladi sve više pada. Činjenica kako premijer Plenković nosi epitet najnegativnijeg političara, za kojeg njegovi bliski suradnici kažu kako mu je stalo do mišljenja javnosti te kako zapravo ne voli čuti negativne komentare na svoj račun, sigurno je bila jedan od motiva da poprilično liberalan Plenković odluči u ovom simboličnom trenutku posjetiti papu Franju i javnosti prikazati svoju obiteljsku idilu ne bi li si priskrbio pokoju simpatiju javnosti, ali i Svete stolice.
Na isti, zapravo već pomalo otrcan i izlizan način, svoju popularnost i negativnu reputaciju pokušao je na identičan način svojevremeno popraviti i Tomislav Karamarko fotografijama s novopečenom suprugom Anom i novorođenom kćeri Katom te djecom iz prvog braka, ali i odlaskom papi Franji zajedno sa suprugom Anom. Upravo na ovaj način, Plenković je pokušao umiriti i desno krilo unutar HDZ-a koje Plenkovića kao lidera jedne demokršćanske stranke nikada nije moglo u potpunosti prihvatiti s obzirom na njegove političke stavove, mišljenja i retoriku. Plenkoviću desna struja unutar stranke zamjera nedovoljno snažno i glasno artikuliranje prema određenim temama i pojedinim političkim opcijama, posebno kada su u pitanju nacionalne manjine dok najveća zamjerka ide u smjeru marginalizacije pojedinih HDZ-ovaca poput Milijana Brkića koji uživaju veliku potporu među HDZ-ovim biračima.
Nezadovoljni su i bliskim suradnicima koje je Plenković odabrao, a riječ je mahom o mladim ljudima koji su svoju karijeru započeli upravo u njegovom uredu za vrijeme dok je obnašao dužnost zastupnika u Europskom parlamentu. Njima Plenković, u odnosu na starije i iskusnije kolege, puno više vjeruje i dopušta im kadroviranje unutar vrlo važnih državnih institucija što unutar stranke nikada nije naišlo na odobravanje.
Obrušavanje na ministre i predsjednicu
Trzavice na relaciji Banski dvori – Pantovčak već su svima dobro poznati, a prema riječima onih koji dobro poznaju razvoj političke karijere predsjednice i premijera, njihova međusobna netrepeljivost seže u neke davne dane. Oboje su vrlo snažne osobnosti koje nemaju o svakom pitanju uvijek isto mišljenje, tvrdi jedan diplomat koji je u svojoj karijeri imao priliku raditi s Kolindom Grabar-Kitarović i Andrejem Plenkovićem.
Međutim kulminacija sukoba dogodila se upravo u trenutku kada je predsjednica pozdrav „Za dom spremni“ okarakterizirala kao stari hrvatski pozdrav. Teško je oteti dojmu da tada Plenkoviću nije pao mrak na oči; netom nakon što je uspio pridobiti koalicijske partnere iz HNS-a i SDSS-a da mu daju još koji tjedan da riješi problem s HOS-ovom pločom u Jasenovcu, a potom i privoljeti vrh HDZ-a u kojemu mahom sjede ljudi birani voljom njegova prethodnika Tomislava Karamarka da stane iza jasne poruke da ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, predsjednica je čitavu priču vratila na početak.
Nije to doduše prvi ni posljednji put da su se premijer i predsjednica Republike našli u raskoraku. Indikativno je da se primjerice Plenković nikada nije javno izjasnio što misli o predsjedničinoj inicijativi “Tri mora”, kao i da HDZ-ovi stranački dužnosnici nisu do sada izrekli kako će Kolinda Grabar-Kitarović biti njihova kandidatkinja na idućim predsjedničkim izborima.
Netrepeljivost u Vladi osjeća se i na relaciji ministar obrane Damir Krstičević i premijer Andrej Plenković. Naime, umirovljeni general Krstičević uživa sve veću potporu javnosti u istraživanjima javnog mnijenja pa samim time nedvojbeno predstavlja jedan od najstabilnijih stupova HDZ-a i političara koji na svojim leđima, uz ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, vuče nestabilnu Plenkovićevu vladu i daje joj prizvuk HDZ-ove. Plenkoviću popularnost ministra obrane ne odgovara pa ne čudi što je njihov sukob u ljeto 2017. godine zamalo rezultirao ostavkom Damira Krstičevića na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade.
Razlaz dečkiju iz Bruxelessa
Kada je Andrej Plenković sastavljao Vladu koja se sada dobrano klima, malo je nedostajalo da se Davor Ivo Stier iz Zagreba vrati u Bruxelles. Bilo je to u trenutku kad još nije bilo posve jasno hoće li HDZ ostvariti suradnju s Mostom. Iako su Plenković i Stier zajedno došli iz ugodnih pozicija europarlamentaraca na trusno domaće političko tlo, činilo se da će autor “nove paradigme”, koji je u tom trenutku slovio kao najjača Plenkovićeva podrška odustati i vratiti se u bruxelleski mir. To se, međutim, nije dogodilo i Stier je ostao uz Plenkovića, a u lipnju 2016. godine poslali su otvoreno pismo nezadovoljstva politikom Tomislava Karamarka. Godinu dana poslije ponavlja se slična situacija. Andrej Plenković prekidom suradnje s Mostom doveo je u pitanje vlastitu Vladu, a Davor Ivo Stier javno mu je poslao poruku da se osobno ne slaže s odlukom o prekidu suradnje s mostovcima. Davor Ivo Stier svoje neslaganje s Plenkovićevom odlukom izrekao je u vrlo neugodnom trenutku, uoči lokalnih izbora. Globusu je tada potvrđeno iz više izvora da Plenković nikako nije dobro primio Stierove riječi, čak su se danima širile priče da ovo dvoje ne razgovaraju. S druge strane, Andrej Plenković i Davor Ivo Stier imaju i drugačija ideološka uvjerenja; Plenković od početka mandata pleše između vlastitih uvjerenja i ravnoteže snaga u HDZ-u i državi, a Stier je trebao biti gromobran prema nezadovoljnoj stranačkoj desnici koja je u mnogočemu bila bliža Zlatku Hasanbegoviću nego Andreju Plenkoviću. Stier je uz Zdravka Marića i Damira Krstičevića, uostalom, bio i prvi izbor Andreja Plenkovića kada je sastavljao Vladu, a dotadašnjem ministru vanjskih poslova Miri Kovaču mandatar je samo rekao da “ima obaveza prema Stieru”.
Koje su sada Stierove ambicije, teško je pretpostaviti. Njegova su uvjerenja jasna; on nije rigidan, bez obzira na to što je konzervativan u mnogim pitanjima koja dijele Hrvatsku. Plenkovićev HDZ još se nije dokraja profilirao ni oko tih osjetljivih pitanja što se predsjedniku stranke itekako zamjera. Uostalom, sam Plenković je u kratkom vremenu pokazao više lica, a sigurno je kako to nije posljednja iskra u ovom pomalo neobičnom prijateljstvu čiji epilog tek iščekujemo…