Nepravedna D’Hondtova raspodjela zastupničkih mjesta, donijela vlast bahatoj Kukuriku koaliciji s 25 posto glasova većinski desnog biračkog tijela!

screenshot/Youtube

Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na njih 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika biraju većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi, prema tom prijedlogu, imao 113 zastupnika (48 izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore)

Na izborima za Hrvatski sabor, preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke  nakaznog  izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Saborska većina je mogla 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za njih 40 ili više i time smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača.

          Bivši predsjednik Ivo Josipović je obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na njih 113. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika biraju  većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Hrvatski sabor bi, prema tom prijedlogu, imao 113 zastupnika  (48 izabranih razmjernim izbornim sustavom + 48 izabranih većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom + 8 zastupnika nacionalnih manjina + 9 zastupnika dijaspore).                                                                                                                         Zastupnicima, Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević, Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru predložio sam da prihvate, kao najbolje rješenje, mješoviti izborni sustav bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Bez promjene Ustava mogla je  SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi, osim političke kaste, prihvatila većina hrvatskih državljana.                                                                                                                                                                              Broj zastupnika dijaspore treba ustavotvornim referendumom povećati na petero (5) koje bi dijaspora birala većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom u izbornim jedinicama sastavljenim od – 1. Federacija BiH i Republika Srpska; 2. preostale europske države; 3. Kanada; SAD i Meksiko; 4. Južna i države Srednje Amerike i  5. Afrika, Australija i Novi Zeland.

Hrvatski sabor bi imao ukupno 109 zastupnika, a to su 42 zastupnika manje u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Većinski, s apsolutnom većinom, birali bismo 47 zastupnika i to 42 s prebivalištem u Hrvatskoj ( I. tablica ) i petero u dijaspori.

 

  1. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA S MJEŠOVITIM IZBORNIM SUSTAVOM

 



Županije S B p % Zv
Dubrovačko-neretvanska 121.970 107.733 88.33 1
Istarska 208.105 187.471 90,08 2
Ličko-senjska 46.888 44.695 95,32 1
Primorsko-goranska 289.479 265.631 91,76 3
Splitsko-dalmatinska 452.035 404.843 89,56 4
Šibensko-kninska 103.021 99.493 96,58 1
Zadarska 169.581 162.028 95,55 2
I. izborna jedinica 1,391.079 1,271.894 91,43 14
Grad Zagreb 802.338 692.141 86,27 8
Karlovačka 120.321 111.073 92,38 1
Sisačko-moslavačka 157.204 146.400 93,12 2
Zagrebačka 314.549 272.155 86,52 3
II. izborna jedinica 1,394.412 1,221.769 87,62 14
Bjelovarsko-bilogorska 111.867 98.895 87,62 1
Brodsko-posavska 148.373 136.481 91,99 1
Koprivničko-križevačka 110.976 94.444 85,10 1
Krapinsko-zagorska 127.748 109.713 85,88 1
Međimurska 112.089 96.041 85,68 1
Osječko-baranjska 290.412 253.813 87,40 3
Požeško-slavonska 71.920 65.886 91,61 1
Varaždinska 170.563 146.766 86,05 2
Virovitičko-podravska 79.111 71.520 90,40 1
Vukovarsko-srijemska 165.799 152.334 91,88 2
III. izborna jedinica 1,388.858 1,225.893 88,27 14
Republika Hrvatska 4,174.349 3,719.556 89,11 42

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                            S = broj stanovnika sredinom 2016. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr/Hrv ) ;                                                                                                                                                                                     B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima održanim 21. svibnja 2017. godine ( http://www.izbori.hr.),                                                                                                                                        p = B / S x 100 = broj birača na sto stanovnika procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine i                                                                                                                             Zv  =  42 broj zastupnika koji bi se birali većinski.                                                                                                                                               Ukupno bi Hrvatski sabor imao 109 = ( 42 većinski + 54 razmjerno  +  8 nacionalnih manjina + 5 dijaspore).                                                                                       

 

            Broj birača na sto procijenjenih stanovnika sredinom 2016. godine bio je vrlo velik u svim jadranskim županijama, a naročito u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji koje su imale više od  95 na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine.

Dvokružnim razmjernim izbornim sustavom birali bismo 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. U izboru zastupnika razmjernim izbornim sustavom sudjelovali bi svi državljani Republike Hrvatske s pravom glasa (birači s prebivalištem u Hrvatskoj i birači s prebivalištem u drugim državama). Izbor zastupnika nacionalnih manjina treba ukinuti, jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor njihovih zastupnika na posebnim listama  (II. tablica).

 

  1. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA  ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

 

Nacionalna manjina B G1 G2 G
Srpska 193.624 19.534 50.990 70.524
Mađarska 12.328 5.212 2.360 7.572
Talijanska 17.985 2.338 6.506 8.898
Češka i slovačka 10.827 1.590 4.082 5.672
Austrijska, bugarska,njemačka, polj.,rom.,rum.,rusin., ruska,tur., ukrajinska, vlaška i židovska 18.749 3.832 3.955 7.787
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedon. i sloven. 44.550 5.396 14.763 20.159
Ukupno 298.063 37.902 82.656 120.612

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                                                                B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine,

G1 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine,

G2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama i

G =  G1 + G2 = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.

 

 

Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača  odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku – manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima.  Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača. Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine.  

Stranke samostalno na izbore

U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a dobile bi u prvom krugu broj zastupnika razmjerno broju dobivenih glasova G, koji su glasovali u izbornoj jedinici (važeći i nevažeći) zaokruženo na cijeli broj prema formuli

z = g/G x Z

gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, g = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, G = ukupni broj glasova (važećih i nevažećih) u izbornoj jedinici  i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. Za 53 zastupnika sve stranke koje bi dobile 0,93 % glasova od birača koji su glasovali dobile bi barem jednog  zastupnika.                                                                                                                                         Ukoliko u prvom krugu jedna stranka dobije apsolutnu većinu glasova od G pripala bi joj neraspodijeljena zastupnička mjesta. Ukoliko niti jedna stranka ne dobije apsolutnu većinu, u drugi krug ulaze dvije stranke s najviše dobivenih glasova u prvom krugu. Stranka koja u drugom krugu dobije više glasova osvaja neraspodijeljena zastupnička mjesta iz prvog kruga.                                                                      Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta  prema D’hondtovoj metodi, bila bi mogućnost da birač može glasovati u prvom krugu za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti, jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug.

mn

Raspodjela mandata u prvom krugu

Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine, u X. izbornoj jedinici glasovalo je G = 253.575 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila   g1 = 82.628, HDZ g2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić g3 = 29.088 i HSP-AS g4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:

z1 = g1 / G x Z = 82.628 / 253.575 x 14 = 4,56, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta;

z2 = g2 /G x Z = 76.062/253.575 x 14  = 4,2 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta;

z3 = g3/G x Z  = 29.088/253.575 x 14 = 1,6 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta;

z4 = g4/G x Z = 14.938/253.575 = 0,82 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.

 

U prvom krugu prema ovakvoj raspodjeli bili bi dobili zastupnička mjesta:                     I. izborna jedinica: HSLS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, II. izborna jedinica HSLS, III. izborna jedinica HSS, IV. izborna jedinica koalicija HSP i HSNS, V. izborna jedinica: HSP i koalicija HSP-AS s HČSP, VI. izborna jedinica: HSS, HSLS i HSP, VII. izborna jedinica: koalicija HSS sa ZS i koalicija: BUZ, PGS i HRS, VIII. izborna jedinica: Ladonja i koalicija: BUZ, PGS i HRS te IX. izborna jedinica: NL dr. sc. Ivan Grubišić, NL Stipe Petrine i koalicija HSP-AS s HČSP.

Ukupno bi u deset izbornih jedinica bilo podijeljeno još 16 zastupničkih mjesta drugim strankama mimo HDZ-a i Kukuriku koalicije što bi bitno utjecalo na sastav većine u Hrvatskom saboru. Ovakva raspodjela odgovara izbornom pragu od 3,57 %.  U drugom krugu u X. izbornoj jedinici koalicija SDP, HNS, HSU i IDS bi se borila s HDZ-om za 2 preostala zastupnička mjesta.

Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u, vjerojatno bi HDZ dobio više glasova i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D’Hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om.

Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 posto osvojenih glasova biračkog tijela, zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D’Hondtu, iako je biračko tijelo većinski bilo – desno orijentirano.

 

ANALIZA IZBORA ZA HRVATSKI SABOR 2011.GODINE

 

I. J. G V N Gk Gp Mg
I. 238.830 238.830 3.613 168.706 66.511 4
II. 249.101 245.143 3.598 186.183 58.960 3
III. 233.606 229.310 4.296 179.541 49.769 3
IV. 209.387 206.278 3.109 161.252 45.026 3
V. 215.996 212.371 3.625 162.684 49.687 3
VI. 218.179 214.334 3.845 148.926 65.408 4
VII. 266 352 261.423 4.929 184.051 77.372 4
VIII. 237.676 233.773 3.903 175.989 57.784 3
IX. 250.836 245.868 4.968 162.865 83.003 5
X. 253.575 248.887 4.688 202.716 46.171 3
Ukupno 2,372.538 2,332.604 40.934 1,732.913 599.691 35

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                  I.J.= izborna jedinica,                                                                                                                                                                 G = Ukupan broj glasova,                                                                                                                                                         V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                    N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                               Gk = korisni glasovi,                                                                                                                                                                    Gp = Propali glasovi i                                                                                                                                                                   Mg = broj mandata razmjeran propalim glasovima.

 

Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj propalih glasova u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju propalih glasova, jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj propalih glasova može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.

Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici, trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

                           

BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA

 

I. J. SDP… HDZ… H.L. HSS HDSSB N.L. I.G.
I. 107.382 43.265 18.059 2.922
II. 104.516 52.652 14.161 14.854
III. 120.906 35.615 23.020 9.070
IV. 68.188 48.377 7.008 3.505 44.687
V. 68.447 69.929 4.695 6.905 24.308
VI. 90.280 46.055 12.591 9.884
VII. 110.540 57.196 16.315 11.939
VIII. 134.211 28.403 13.375 1.842
IX. 72.220 90.645 5.999 3.434 11.190
X. 82.628 76.062 6.382 7.095 29.088
Ukupno 959.318 548.199 122.005 71 450 68 995 40 278
M 80 44 6 1 6 2

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                       M = broj osvojenih mandata lista,                                                                                                                                         N.L. I.G.= nezavisna lista – dr.sc.Ivan Grubišić,                                                                                                                                   Lista HSP-AS je dobila 24.220 glasova i 1 mandat u X. izbornoj jedinici i                                                                             Ladonja je dobila 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici i prešla je izborni prag, ali nije dobila mandat. Kod dvokružnog razmjernog izbornog sustava dobila bi zastupničko mjesto…

  Gospođa Markić ustavotvornim izbornim inženjeringom nameće preferencijsko glasovanje svih birača                  

 

Prema Kuščevićevom izvješću, Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ prikupila 99,12 posto od potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma za prvo referendumsko pitanje, odnosno 371.450 potpisa od potrebnih 374.740 te 97,98 posto od potrebnih potpisa za drugo referendumsko pitanje, odnosno 367.169 od potrebnih 374.740. Budući da je preko četrdeset tisuća potpisa po svakom ustavnom pitanju proglašeno nevažećim, a za prvo referendumsko pitanje nedostaje samo 0,88% i za drugo – 2,02%, Ministarstvo uprave bi moralo hitno dostaviti građanskim inicijativama popis imena i prezimena osoba s adresama stanovanja čiji su potpisi proglašeni nevažećim kako bi se potpisnici mogli očitovati o tome.
Dr. Kanački je na tiskovnoj konferenciji 21. listopada podsjetila na niz nepravilnosti tijekom procesa provjere potpisa koji upućuju na izbornu prijevaru – nedozvoljena prisutnost promatrača inicijativa, Kuščevićevo Povjerenstvo samo sa zaposlenicima Ministarstva uprave, MUP-a i AZOP-a; za provjeru potpisa je nadležan ministar Kuščević koji je u sukobu interesa i protiv referenduma; Kuščević prvo kaže da se zbog GDPR-a ne mogu dopustiti promatrači, a zatim, nakon što je provjera završena, da GDPR dopušta uvid u potpise; za najveći broj odbačenih potpisa (30.000) nije pojedinačno navedeno po kojim su osnovama odbačeni, nego skupno; ministar je objavio jedno izvješće za dvije različite inicijative, umjesto dva, itd. Podsjetila je s pravom na dugogodišnju manipulaciju Registrom birača.

Izbori za Europski parlament

Kako će Državno izborno povjerenstvo, Željka Markić, Krešimir Miletić i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provesti izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika? Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati.

Građanska inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata, bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu.

Željka Markić, Ministarstvo uprave, Ustavni sud i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine, s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali 42 zastupnika većinskim izbornim sustavom i 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u tri izborne jedinice po 18 zastupnika ili u jednoj izbornoj jedinici 54 zastupnika. Izbor 54 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista treba više od 11 stranica formata A4.
Za Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Osječko-baranjsku županiju treba izabrati 51 zastupnika preferencijskim glasovanjem, a to je praktički neprovedivo. Uz samo 10 lista kandidata treba smjestiti na zbirnu izbornu listu 510 kandidata, a za tiskanje imena i prezimena kandidata treba 11 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Most i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu „Glasujmo imenom i prezimenom“ mogle su predložiti podjelu Hrvatske na šest izbornih jedinica usvajanjem prijedloga Hrvatskih laburista iz 2014. godine, vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je prema njihovom prijedlogu trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru.
Na lokalnim izborima 2013. godine, u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi na izborima sudjelovalo toliko lista, ukupno bi bilo 624 kandidata. Prema zahtjevima Građanske inicijative „Narod odlučuje“, Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste, kao prošle godine na lokalnim izborima, ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im osigurati ravnopravni tretman u medijima? Za naredne izbore za EU-parlament birat ćemo 12 zastupnika, a izbori će se održati za nešto više od 7 mjeseci. Hrvatski sabor je trebao promijeniti Zakon za izbor zastupnika u EU-parlament kako bismo izbjegli praktične probleme kod provedbe izbora. Izborni prag je trebalo povećati na 8 posto i unijeti u Zakon samostalni nastup stranaka na izborima, te uvjetovati sudjelovanje na izborima listama kandidata potpisima potpore od najmanje šest tisuća birača, odnosno petsto po kandidatu.
Prenizak izborni prag rezultira malom vjerojatnošću dobivanja zastupničkog mjesta strankama koje su jedva prešle izborni prag. Ladonja je u osmoj izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine prešla izborni prag, a nije dobila zastupničko mjesto i Savez za Hrvatsku sa 6,8% dobivenih glasova na izborima za EU-parlament 2014. godine.

Izborno nadmetanje nepodobnih…

Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača, gospodo stranački čelnici i gospođo Markić, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora, kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ! Na izborima bi bili listići s rednim brojem imena stranaka. Prema preporukama Venecijanske komisije, biračima treba omogućiti jednostavan način izbora i ravnopravnost kandidata, što kod sadašnjeg načina preferencijskog glasovanja nije moguće ostvariti. Za preferencijsko glasovanje svih birača na izborima odgovaraju izborne jedinice s manjim brojem zastupnika koji se biraju u izbornoj jedinici. To je savjetnik Građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“, profesor ustavnog i izbornog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr.sc. Robert Podolnjak, morao uzeti u obzir kod definiranja referendumskih pitanja! Zašto je Građanska inicijativa „Narod odlučuje“ izostavila zahtjev za samostalni nastup stranaka na izborima i uvjetovanje sudjelovanja strankama na izborima potpisima potpore birača? Za sudjelovanje na izborima treba biti uvjet barem 100 pravovaljanih potpisa potpore birača po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici ili polog od 20 tisuća kuna. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije („Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima“).

Bivši predsjednik Republike, Ivo Josipović, je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje su pokrenuli Željka Markić i ostali. Ukoliko neke nepodobne članove stranačko vodstvo ne stavi na stranačku listu, mogu se nadmetati za zastupničko mjesto na većinskim izborima.
Željka Markić je znala za taj prijedlog. Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Ivica Šola, profesor talijanistike dr.sc. Nino Raspudić, profesor ustavnog i izbornog prava te izbornih sustava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr.sc. Robert Podolnjak i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristo ili više kandidata?

Zašto član MOST-a, profesor Podolnjak, zagovara da Dubrovačko- neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija budu jedna izborna jedinica? Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog izbornog inženjeringa!

U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9, ovisno o broju birača koji će glasati na izborima koji bi se birali u pet izbornih jedinica: 1. Federacija BiH i Republika Srpska; 2. preostale europske države; 3. Kanada, SAD i Meksiko; 4. države Južne i Srednje Amerike i 5. Afrika, Australija i Novi Zeland.

Prva izborna jedinica birala bi jednog, a ostale najmanje jednog, ali najviše 2, većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom ovisno o broju birača koji će glasovati. Ukoliko bi u prvom krugu jedan kandidat dobio apsolutnu većinu, dobio bi zastupničko mjesto, a u drugi krug bi ušla dva kandidata s najviše glasova iza njega. Ukoliko u prvom krugu niti jedan kandidat ne bi dobio apsolutnu većinu, u drugi krug bi ušla tri kandidata s najviše glasova, a zastupničko mjesto dobila bi dvojica kandidata s najviše glasova.

Zastupnici nacionalnih manjina

Srpsku nacionalnu manjinu sa 186.633 pripadnika, bošnjačku s 31,479, mađarsku s 14.048, talijansku sa 17.807, albansku sa 17.513 i romsku sa 16.975 pripadnika prema popisu iz 2011. godine, zastupao bi jedan zastupnik izabran većinskim izbornim sustavom s apsolutnom većinom. Srpska nacionalna manjina bi ukupno trebala imati 5 zastupnika. Ostalih bi se četvero zastupnika birali sa stranačkih lista s 54 kandidata u Hrvatskoj kao izbornoj jedinici jedinici. Zastupnici nacionalnih manjina i dijaspore ne bi smjeli sudjelovati u izglasavanju povjerenja Vladi, opozivu ministara, proračuna i izboru predsjednika Hrvatskog sabora!

Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta Građanske inicijative „Narod odlučuje“.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI