„Nije problem u manjku liječnika, osim toga mi nemamo toliko manjak liječnika kako se dramatično iznosi u javnosti. Znanstveno je dokazano da broj liječnika i dostupnost zdravstvene zaštite nisu u korelaciji. Problem je u koruptivnom ustroju javnog zdravstva. Osim jezive činjenice da je na cesti, bez primjerene pomoći, umro mladi čovjek, jezivo je da se još prije sedam godina, kada se mijenjalo cijelo ustrojstvo Hitne medicinske pomoći, na koju je potrošeno 90 milijuna kuna, upozoravalo da će posljedice biti pogubne“, kaže naša najveća medijska stručnjakinja za politiku javnog zdravstva Nataša Škaričić
Smrt Mattea Ružića, 22-godišnjaka iz Zaprešića, gradića doslovce u predvorju hrvatske metropole, ostat će u našoj kolektivnoj memoriji upisana kao tragična paradigma tragičnog ustroja hitne medicinske službe, čiju su reformu hrvatski građani, da sve bude još tragičnije, platili 90 milijuna eura nedavne 2011. godine, u eri „velikog reformatora“ Darka Milinovića, tadašnjeg HDZ-ova ministra zdravstva. Ali, što očekivati od reforme što ju je sproveo čovjek, pače i liječnik, koji je kao ministar zdravstva najozbiljnije u jednom intervjuu izjavio da ljudi koji imaju gripu trebaju ići u saunu i popiti rakiju da se dobro oznoje, a njegove su genijalne umotvorine pratili jumbo plakati s porukom primjerenoj 1901. „ne brišite nos rukavom“!
Da je nesretnog Mattea maligni napad astme zadesio 150 kilometara sjevernije, u nekom od gradova ili naselja na tlu austrijske države, bio bi zbrinut urgentno, kako je zahtijevalo njegovo stanje. U roku nekoliko minuta do njega bi stiglo primjereno opremljeno sanitetsko vozilo u kojem bi neizostavno bio i liječnik, jer bi dispečer što prima pozive, a koji je ujedno i liječnik, odmah procijenio da u akciju mora „najjača“ ekipa. Ni izvan naseljenog mjesta u Austriji nesretni Matteo ne bi bio prepušten milosti sudbine, nego bi po njega sletio jedan od 16 „Christophorusa“, helikoptera koji 24 sata dnevno pokrivaju cijelu Austriju, kompletno medicinski i ljudski opremljeni za hitne intervencije. Uz pilota koji ima izobrazbu za hitne slučajeve, uvijek je jedan liječnik, te treći član koji se mijenja prema potrebi, a može bit još jedan liječnik, tehničar, alpinist ili ronilac.
Priča nam naš stomatolog Alan Meniga, koji gotovo 30 godina radi u austrijskom Lienzu, gradu sa 60.000 stanovnika, da je Lienz pokriven sa 20 opremljenih sanitetskih vozila te da hitna liječnička ekipa dolazi u svaki dio grada za najviše 10 minuta.
Matteo Ružić izdahnuo je kao žrtva neuređenog, bolje rečeno koruptivno ustrojenog javnozdravstvenog sustava, životom je platio, na žalost i ne samo on, ali za brojne druge slučajeve ni ne znamo, danak loše koncipiranoj Milinovićevoj reformi hitne medicinske pomoći. Kada mu je prošle nedjelje pozlilo na ulici, na lice mjesta stiglo je vozilo hitne pomoći s takozvanim “B” timom, dakle bez liječnika, a neke postupke smije obavljati samo liječnik. Dok je iz drugog grada nedaleko Zagreba, iz Jastrebarskog, stigao tim s liječnikom, za Mattea je bilo prekasno, a u Jastrebarskom je umrla druga osoba.
S pravom ogorčeni građani iskazali su na društvenim mrežama i portalima svoj revolt, zapravo svoje gađenje nad sustavom koji ostavlja ljude da bez pomoći umiru na cesti, ispisujući bezbrojne žestoke, opominjuće ili komentare prepune očaja, pa i beznadnosti. Mahom su svi pozvali na ostavku ministra zdravstva Milana Kujundžića, smatrajući ga, u piramidi sustavnih propusta, najodgovornijom osobom. Predsjednica Saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i saborska zastupnica Mosta, Ines Strenja Linić, zbog tragične smrti mladića u Zaprešiću, pozvala je premijera Andreja Plenkovića da smjeni Milana Kujundžića.
“Pozivam premijera da ispuni svoju dužnost i smjeni ministra zbog nečinjenja i ignorancije u hrvatskom zdravstvu“, poručila je Strenja Linić. Nečinjenje je, smatra, jedan od razloga zašto je mladić umro.
Strenja Linić podsjeća da je u proljeće 2016. napravljen novi nacrt reforme Hitne medicinske pomoći ali, rekla je, ministar zdravstva nije uzeo u razmatranje kvalitetan dokument koji je o tome sačinila skupina liječnika i medicinskih tehničara, “već ga je spremio u ladicu”.
“Nevjerojatna je lakoća ignorancije koju vidimo sve ovo vrijeme otkada je ministar Kujundžić na čelu jednog od najznačajnijih ministarstava i zato neću pozvati njega, već pozivam premijera da učini ono što je njegova dužnost, da smjeni ministra zbog svega onog što je već trebao učiniti u hrvatskom zdravstvu”, napisala je u priopćenju za javnost Strenja Linić.
Na naslovnici dnevnih novina pojavljuje se naslov kako bi i HDZ-ovi koalicijski partneri rado maknuli ministra zdravstva, ali se premijer boji kako bi se smijenjeni ministar u Saboru ponašao kao zastupnik. Hoće li glasati za Vladu!?
„Pazite do kuda smo došli kad je sasvim normalno da svi, čitava nacija budemo taoci Plenkovićevog opstanka na vlasti. Makar to značilo i potpuni raspad javnog zdravstva! Za Jutarnji list je važniji opstanak Plenkovićeve Vlade od smjene užasno lošeg ministra, koji je sustav doveo do stupnja kaotičnosti da ga se normalan čovjek panično boji!“, napisao je na svom fejs profilu angažirani društveni kroničar Igor Peternel, potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora.
Osim toga, kada je u javnost iscurio podatak da je lokalni HDZ odbio u prosincu prošle godine zaprešićkoj Hitnoj odobriti 300.000 kuna u proračunu za još jedan interventni tim hitne pomoći, nego je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk potrošio novac za financiranje svoga Savjeta, Peternel je „vrisnuo“: „To je samo još je jedan dokaz da lokalnim vlastima i šerifima treba kompletno oduzeti sve ovlasti vezane uz zdravstvo i potpuno centralizirati zdravstveni sustav. Lokalci nisu dorasli odlučivati o tako osjetljivom resoru! Nemaju znanja ni kompetencije! Jedino potpunom centralizacijom može se znati tko je za što odgovoran i kriv!“
Ministar zdravstva Milan Kujundžić i dalje se ne smatra ni krivim ni odgovornim za dvije smrti, po prilici u isto vrijeme, u Zaprešiću i Jasterbarskom, zbog katastrofalne organizacije hitne medicinske pomoći. Jedna od Kujundžićevih reakcija u povodu tragičnih događaja bila je: “Tko je kriv? Bogate zemlje koje nam uzimaju liječnike!”
Slobodna novinarka Nataša Škaričić, koja se i profesionalni i osobno kao visokoobrazovana građanka naše zemlje cijelu svoju karijeru bavi politikom javnog zdravstva, ne slaže se s tezama da je za sve kriv manjak liječnika:
„Nije problem u manjku liječnika, osim toga mi nemamo toliko manjak liječnika kako se dramatično u javnosti, odnosno u medijima iznosi. Znanstveno je dokazano da broj liječnika i dostupnost zdravstvene zaštite nisu u korelaciji. Problem je u koruptivnom ustroju javnog zdravstva. Osim jezive činjenice da je na cesti, bez primjerene pomoći, umro mladi čovjek, jezivo je da se još prije sedam godina, kada se mijenjalo cijelo ustrojstvo Hitne medicinske pomoći, na koju je potrošen silan novac, upozoravalo se da će posljedice biti pogubne. Jedna od članica povjerenstva za izradu te reforme bila je predsjednica samostalnog sindikata u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Spomenka Abveršek i ona je napustila povjerenstvo zbog manjkavosti te reforme, rekavši da će to što će se sprovesti biti pogubno. Riječ je o nizu pogrešaka u javnom sektoru, točnije o izmještanju hitne pomoći iz domova zdravlja i osnivanje zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Osnovan je 21 zavod sa 21 ravnateljem, 21 pomoćnikom, tajnicama, glavni sestrama i svim mogući resursima, ulupalo su se stotine milijuna kuna u nešto za što se znalo da će imati ovakav ishod. Kad kažem ovakav ne mislim samo na smrt mladića u Zaprešiću, bilo je takvih i sličnih događaja koji uopće nisu zabilježeni, jer zdravstvene vlasti nikad ne evaluiraju poteze koje povlače“, kaže Nataša Škaričić, pa poentira:
„Krajnje je vrijeme da netko, prije nego odluči o transformaciji zdravstva, objasni zašto to radi i kakav će biti ishod. Svaka odluka u zdravstvu završava nekim brojem preživjelih ili stradalih. U civiliziranim državama se rade analize i projekcije. Ne možete potrošiti 90 milijuna eura da bismo na kraju imali ovako tragičan epilog.“
A evo što kažu brojke koje su tragične po liječnike i medicinsko osoblje u hitnim službama, a otkrivaju golemo stado parazita u zdravstvu koji troše enormne resurse namijenjene bitkama za zdravlje i život.
Hitna medicinska pomoć Zagrebačke županije broji 314 zaposlenih, od toga su 45 liječnika!
Osnovna pogreška je učinjena 2011. kad je Hitna medicinska pomoć izdvojena iz domova zdravlja, pa sad imamo 105 članova upravnih vijeća, 525 pomoćnika, 21 ravnatelja, 4000 ljudi u administrativnim službama, ali problem je isti, a sve dosadašnje Vlade od 2011. na ovamo zaključile su da nam u hitnoj službi ne trebaju liječnici, da su dovoljni medicinski tehničari. Summa summarum: u sustavu hitne medicinske pomoći imamo novih 6000 administrativaca, a samo 300 liječnika!
Mnogi glasovi iz naroda u potrazi za krivcem za smrt zaprešićkog dečka ne upiru prstom u pojedinca ili pojedince nego govore: „Hrvatska država, ovakva kakva je danas, disfunkcionalna i u rasulu u mnogim sferama, ubila je mladića iz Zaprešića! Mi smo i kao dehumanizirano društvo i kao inertna zajednica koja okreće glavu na sve anomalije, sve laži i podvale, suodgovorni za izgubljeni mladi život.“
Deset, dvadeset ili trideset jaja razbijenih o staklena vrata Ministarstva zdravstva i tihi prosvjed 200-tinjak građana Zaprešića, osim silne halabuke na društvenim mrežama, obeshrabrujuće je ogledalo naroda toliko naviklog na malo mrkve i puno batine da ga ni bespomoćno umiranje sugrađana, koje se jednako tako sutra može dogoditi svakome od nas i(li) naših bližnjih, ne može alarmirati i mobilizirati da iskaže svoju iskonsku snagu i zatraži zaštitu svojih prava na pravome mjestu. Na Markovu trgu!