Lokomotiva HŽ-a moraju biti stručni i čestiti ljudi, a na uhljebi s partijskim iskaznicama

0
963
Hrvatske željeznice

Trošeći godišnje milijarde kuna proračunskih sredstava, Hrvatske željeznice urušile su se i jedino što u ovome trenutku trebaju, jesu - stručni i sposobni ljudi.  Zato, aktivizam kojekakvih amatera i voluntaristički pristup zapošljavanju u željeznici samo doprinosi  propasti.  Naš je HŽ sve manje željeznica, a sve više sustav za uhljebljivanje. Svaka vlast koja dobije izbore koristi HŽ za zbrinjavanje, kao da je riječ o imućnoj socijalnoj ustanovi, a ne o načinu prijevoza, tradiciji i civilizacijskom dosegu kojim su se Hrvati dičili još od šezdesetih godina 19. stoljeća. Ministar Oleg Butković tome želi stati na kraj, ali opstruiraju ga i iz njegove stranke

Ne tako davno jedan je saborski zastupnik ogolio istinu o našim željeznicama do srži. Neuvijeno i glasno, praktički je zavapio: “Željeznice su sve gore i gore. Čak ni vestern filmovi se u našim vlakovima i na našim prugama ne bi mogli snimati, jer gore izgledaju nego za vrijeme Divljega zapada. Korisnici željeznice ne dobivaju primjerenu uslugu za ono što su platili. Linije su sve sporije i sporije, nije ih, na žalost, ubrzao ni naš ulazak u EU.“
Trošeći godišnje milijarde kuna proračunskih sredstava, Hrvatske željeznice urušile su se i jedino što u ovome trenutku trebaju jesu – stručni i sposobni ljudi.  Zato, aktivizam kojekakvih amatera i voluntaristički pristup zapošljavanju u željeznici samo doprinosi  propasti.  Naš je HŽ, javna prometna tvrtka za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz, sve manje željeznica, a sve više sustav za uhljebljivanje. Svaka vlast koja dobije izbore koristi HŽ za zbrinjavanje, kao da je riječ o imućnoj socijalnoj ustanovi, a ne o načinu prijevoza, tradiciji i civilizacijskom dosegu kojim su se Hrvati dičili još šezdesetih godina 19. stoljeća.
Da je stanje u HŽ-u očajno, potvrđuje i godišnji izvještaj Europske komisije (EK), koji obrađuje tematiku transporta u Europskoj uniji. Uvjerljivo na dnu, kada je riječ o kvaliteti i učinkovitosti, to je naša željeznica u europskim okvirima. Voli se u Saboru o tome jalovo raspravljati, no bilo koja vlast uvijek i neizostavno čini isto. HŽ je, kao uostalom i ostala velika javna poduzeća, poligon za smještaj podobnih ljudi i izvlačenje novca. Loša željeznička infrastruktura u Hrvatskoj, spori vlakovi te pad broja putnika koji se njima koriste, tek su neki od problema, uvjerljivo najveći problem su podkapacitirani kadrovi, ljudi koji se po stranačkom ili nekom drugom interesnom ključu imenuju na čelna mjesta u HŽ-u. Europska komisija ističe da je u Hrvatskoj željeznicie problem broj jedan transportni sektor, te EK konstatira da u Hrvatskoj željeznička infrastruktura značajno zaostaje za prosjekom Europske unije.

Znanje, a ne partijska podobnost…

“Zastarjela i ograničena, željeznička infrastruktura rezultira slabom kompetitivnošću, niskom kvalitetom usluga i preferiranjem drugih načina transporta, primjerice cestovnog, u kojemu je infrastruktura značajno kvalitetnija. No, troškovi i negativni utjecaj na okoliš su
mnogo viši kod cestovnog prometa”, navodi EK te ističe da je u Hrvatskoj sagrađeno tek 5 do 6 posto predviđene osnovne željezničke mreže Europe, dok je prosjek EU-a između 50 i 60 posto, što znači da Hrvatska deset puta zaostaje za prosjekom EU-a, a još više za
članicama koje imaju izvrstan željeznički promet.
Isto tako, Europska komisija ističe zabrinutost  što u Hrvatskoj kasni provedba nekih projekata za koje je Hrvatska dobila znatan novac iz europskih fondova, poput radova na dionici pruge Dugo Selo – Križevci. To se poklapa i s upozorenjima iz niza drugih izvještaja EK, u kojima se Hrvatsku ističe kao članicu koja nije u stanju realizirati projekte za koje već ima sva osigurana sredstva.
Teške okolnosti u kojima se danas željeznice nalaze, kao i financijski rezultati, poražavajući su, pa se nameće se pitanje održivosti ovakvog sustava i budućnosti željeznice u Hrvatskoj. Europska komisija  upozorava da željezničkim transportom u Hrvatskoj „dominira restriktivna regulacija i politika”, te da bi trebalo “ukloniti regulativna ograničenja, uvesti otvorene i transparentne procedure natječaja i poboljšati suradnju između tvrtki u državnom vlasništvu i privatnih operatera.“
Da, ali za to trebaju ljudi visoko školovani, stručno osposobljeni, s vizijom i radnim elanom, a ne samo s partijskom iskaznicom i višegodišnjim uhljebničkim iskustvom. Poput antijunaka iz ove naše priče koji bez potrebnih uvjeta agitiraju na dobro plaćene vodeće pozicije. U konkretnom slučaju radi se o osobnoj inicijativi i ambiciji Igora Camplina, nekoć pomoćnika tadašnjeg ministra Božidar Kalmete, dok je ovaj bio tata-mata u lukrativnom Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, da postane dobro plaćeni član Uprave tvrtke kćeri HŽ Carga, Održavanje vagona d.o.o.
Iako Camplin nema osnovni preduvjet, visoku stručnu spremu, nego diplome više prometne i više ekonomske škole – zbog čega se uostalom 2009. i povukao s mjesta Kamletina pomoćnika – i iako su i Camplin osobno i njegovi zagovornici upoznati s novom uredbom Vlade RH (sa sjednice 30. siječnja 2019.) da se u upravne i nadzorne odbore javnih poduzeća od posebnog interesa za RH mogu imenovati samo osobe s najmanje visokom stručnom spremom, sve to ne priječi gospodina Camplina da se ne vidi u Upravi tvrtke Održavanje vagona d.o.o.

Unutarnji prijepori u HDZ-u…

Prema našim informacijama Igor Camplin ima svoje zagovornike unutar međimurskog ogranka HDZ-a, koji navijaju za svog domaćeg dečka, a osim toga zašto ne pokušati honorirati i činjenicu da je prva željeznička dionica na području današnje Hrvatske sagrađena 1860. godine u Međimurju, koja je vodila iz mađarske Nagykanizse preko Čakovca i Kotoribe dalje prema slovenskom Pragerskom.
Osim njegovih Međimuraca, Camplina podržava i državna tajnica za promet Nikolina Brnjac, koja je, inače, i članica Visokog časnog suda HDZ-a. Brnjac, međutim, ne pripada struji sadašnjega ministra prometa, Olega Butkovića, također HDZ-ovca, ali nekako je u prirodi te stranke da se dijeli unutar sebe posvuda i po svim pitanjima. Kad već nemaju dostojnu oporbu, HDZ-ovci se glođu, „ratuju i istrebljuju“ među sobom, pa se, eto, njihovi unutarnji prijepori i nadjačavanja lome čak i na pitanju jednog, ipak, bezimenog lika, koji bi rado zasjeo na poziciju za koju nema uvjete.
Camplin se, otkako je napustio Kalmetino ministarstvo, vratio u rodno Međimurje i od tada je, po raspisanom natječaju, šef Odjela za upravljanje kvalitetom Radionice željzničkih vozila Čakovec. Tom je prigodom Camplin za lokalni portal medjimurje.hr rekao:
„Ja sam po struci inženjer prometa i ekonomist. Imam, dakle, dvije diplome viših škola. No, u reorganizaciji državne uprave i promjenama u organizaciji rada ministarstava, svojom stručnom spremom više nisam zadovoljavao. Pomoćnici ministra više nisu dužnosnici. To je mjesto sada supstituirano mjestom ravnatelja uprava za koje se traži VII. stupanj određene struke, tako da se ja nisam mogao ni natjecati… No, javio sam se na raspis u HŽ-u i dobio novi posao u RŽV-u Čakovec. Moram reći da sam jako zadovoljan. Zagreb me ipak iscrpio, u ministarstvima je nemoguć tempo i broj obveza, a za posao koji radim moje stručne kvalifikacije baš su dobrodošle.“

Najveći problemi došli za vrijeme Zorana Milanovića

Prema našim informacijama Camplin u međuvremenu nije završio diplomski studij, dakle nije stekao kvalifikacije koje su osnovni uvjet da postane članom Uprave Održavanje vagona d.o.o. No, oni koji bi ga htjeli vidjeti kao „svoga igrača“ u važnom sektoru važnog dijela željeznice, zatražili su od ministra Gorana Marića, odnosno njegova Ministarstva državne imovine, posebno mišljenje. Pritom su se pozvali na stavak 4 članak 1. općih odredbi Vladine Uredbe o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za RH. A u njemu stoji:
„Ova Uredba se na odgovarajući način primjenjuje u pogledu uvjeta za izbor kandidata za članove nadzornih odbora i kandidata za članove uprava (predsjednike i članove uprava, ravnatelje, direktore) trgovačkih društava u kojima dionice i udjele u temeljnom kapitalu imaju pravne osobe koje je osnovala Republika Hrvatska, ukoliko to nije propisano posebnim propisom.“
U prijevodu, Camplinovi zagovornici smatraju da bi mu njegovo iskustvo i dužina njegova radnog staža mogli pribaviti pozitivno mišljenje Marićeva ministarstva, koje bi međimurskog dečka lansiralo u tvrtku kćer HŽ Carga, Održavanje vagona d.o.o., gdje, kažu nam – nije dobrodošao. Zasad im iz Marićeva ministarstva nije stigao nikakav odgovor.
Ministar Oleg Butković prije dvije je godine unutar HŽ Carga imenovao ljude na čelnim pozicijama za koje vjeruje da će donijeti preokret na bolje i alergičan je na to da mu u dijelove sustava pod njegovom kontrolom slijeću raznorazni sateliti.
Govoreći o problemima HŽ-a, osobito o problemima nacionalnog željezničkog teretnog prijevoznika HŽ Carga, netom nakon Butkovićeva imenovanja za ministra, Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara rekao je tada, među ostalim:
„Upravljanje HŽ Cargom je kritično niz godina, najveći problemi su došli za vrijeme vlade Zorana Milanovića kad su postavljeni stranački ljudi koji nisu imali pojma o poslu. Sadašnja Uprava je došla krajem 2013. i nastavila loš niz. Glavni problem je konstantan gubitak prijevoza. HŽ Cargo trenutno nije u stanju preuzeti robe ni na bivšem desetom koridoru od Dobove do Šida koji je tradicionalno dobar posao i zarada. Za usporedbu, Cargo je 2011. imao prevezenih 11,5 milijuna tona, 2015. godine 9, a ove godine će biti još manje (izjava iz 2016. op.p.). U susjedstvu svi bilježe oporavak. Slovenci su digli s 11 milijuna tona na 17, željeznice Federacije BiH su digle prijevoz za 55 posto, Republika Srpska također. Prema tome, pad Carga nije posljedica krize na tržištu, nego nesposobnosti uprave da društvu priskrbi prijevoz“, kazao je tada Forgač, koji je pritom bio i jedan od potpisnika otvorenog pisma resornom ministru Olegu Butkovići u kojem se tražila hitna smjena tadašnje Uprave HŽ Carga.
U međuvremenu je Butković napravio svojevrsnu čistku i postavio dečke koji imaju zadatak spasiti željeznicu. Na njegovoj listi nije ime Igora Camplina kojeg, osim svega, ili prije svega, iz „igre“ diskvalificiraju – nedostatne kvalifikacije.

Loading...