Koja je bila uloga guvernera Borisa Vujčića u aferi Agrokor?

screenshot/HRT

Kamata za roll up kredit Agrokoru težak 1,06 milijardi eura od iduće godine raste na 10,5% uz isplatu naknade kreditorima za prolongaciju istog za 300 milijuna kuna. Prema posljednjim izjavama Maksima Poletaeva, ruski Sberbank povlači se iz Agrokora uz obrazloženje da je Sberbank već dao dosta novca. Ta izjava izazvala je toliku pomutnju da se čak i ministar gospodarstva Darko Horvat uključio u traženje financijera za jednu posve privatnu kompaniju.

Osim mogućih daljnjih pravnih postupaka, temeljno pitanje Agrokorove budućnosti je roll up kredit, ako to možemo uopće nazvati budućnošću. Po svemu sudeći, Agrokor je prošlost. Mnogi nezavisni hrvatski ekonomisti, financijaši, pravnici i intelektualci upozoravali su na nerazumnost i kriminal roll up kredita od 1,06 milijardi eura, za koji nije postojalo razumno ekonomsko opravdanje, pogotovo za koncern koji je tada bio insolventan i u postupku izvanredne uprave, odnosno proglašen je moratorij na sve dospjele obveze, tako da je za obrtna sredstva (zalihe) za potrebe sezone bilo potrebito oko 150 milijuna eura, maksimalno, što se pretvori u potraživanja i na kraju u novac, pa se skoro odmah može vratiti kreditorima.

Podsjetimo se, ugovor o kreditu od 1,06 milijardi eura s Knighthead Capitalom potpisao je nadnevka 8. lipnja 2017. izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Suglasnost je dalo Privremeno vjerovničko vijeće, koje je birao sam sam izvanredni povjerenik Ramljak, diskrecijski, bez ikakvog sudjelovanja vjerovnika. Da stvar bude gora, roll up kredit nije iskorišten za restrukturiranje koncerna nego za plaćanje savjetničkih usluga skupini Borg, plaćanje favoriziranih dobavljača po još neznanim kriterijima, i otkup Agrokorovih obveznica od samog Knightheada. Prisjetimo se silnih napada skupine Borg na poslovnu politiku Ivice Todorića, utemeljenu na nerazumnim investicijama (što je djelomično i točno), ali postupanje borgovaca bilo je identično i gore. Jer, kod Todorića su krediti potrošeni na investicije, a kod borgovaca i povjerenika Vlade RH na izvlačenje novaca iz Agrokora.

Grijeh pohlepe dolazi na naplatu

Po Ugovoru, dospijeće roll up kredita je godinu dana, što znači da je u lipnju 2018. godine kredit došao na naplatu, pa je izvanredna uprava morala produžiti dospijeće kredita – nitko nije želio refinancirati roll up kredit, odnosno refinanciranje je tada doživjelo potpuni fijasko. U prijevodu, Agrokor već godinu i pol plaća astronomske kamate od oko 8% (koje se konstantno povećavaju) na iznos od 1,06 milijardi eura, što s naknadama iznosi oko 100 milijuna eura godišnje. No, u koncernu Agrokor u svezi roll up kredita šute, što znači da (re)financijeri nisu niti na vidiku.



Prema nekim informacijama koje su se pojavile u medijima, roll up kredit neće biti refinanciran do travnja iduće godine, do kada će Agrokor morati platiti oko 300 milijuna kuna samo za naknadu, a kamatna stopa povećat će se na 10,5% već od početka iduće godine. Kolika je panika zavladala pokazuje panična i formacijski neprihvatljiva izjava ministra Darka Horvata: “Ali ono što nam treba nakon ove godine jest hitno pronaći model refinanciranja postojećeg kredita, jer je on skup i tržišno neosnovan. Što prije nađemo partnere koji su zainteresirani za refinanciranje, to će samom Agrokoru u procesu provedbe nagodbe biti lakše.” Koliko znam, postupak izvanredne uprave je završio. Zašto ministar gospodarstva lobira i traži financijere za jednu potpuno privatnu kompaniju? I prije lex Agrokora bila je privatna. Zar je zaista došlo do toga da ministar gospodarstva traži kredite za poduzetnike? Što je sa svim drugim poduzetnicima, mikro, malim i srednjim, kojima istinski trebaju jeftiniji izvori financiranja? Zašto se ministar gospodarstva na bavi time da Uljaniku osigura jeftine izvore financiranja? Darko Horvat nesvjesno je priznao da je roll up kredit skup i tržišno neosnovan.

Maks naših dana

Isto tako, Maksim Poletaev, savjetnik uprave Sberbanka, u intervjuu je kazao da su počele pristizati ponude za kupnju udjela te ruske državne banke u Agrokoru, te da Sberbank i VTB neće sudjelovati u daljnjim kreditima koncernu, da su već dali dosta novca. Ta izjava je šokirala sve koji prati događaje u Agrokoru, jer to praktično znači da se Rusi povlače iz Agrokora, odnosno da Rusi neće refinancirati roll up kredit, kao što se mislilo. To ukazuje na apsurdnost situacije – nakon što su svi dioničari izgubili kapital, domaći vjerovnici pretrpjeli ogromne otpise, a ogromni i skupi dugovi vise nad koncernom. Iz toga možemo zaključiti koliko su izvanredna uprava i skupina Borg loše odradili posao za Agrokor. O kriminalnim aktivnostima neka se bavi DORH.

Tuđe banke, tuđe glave

Sasvim je sigurno kako je Knighthead počeo otkupljivati Agrokorove obveznice upravo za vrijeme pisanja lex Agrokora i neposredno nakon toga. Po nekim procjenama za oko 15-30% nominalne vrijednosti. Tako su putem roll up kredita obnovili “stara potraživanja” i pri tome zaradili stotine milijuna eura. Prema iskazu Martine Dalić, da se zaključiti kako su se predstavnici Knightheada sastajali s članovima skupine Borg prije donošenja lex Agrokora. Prema riječima Ante Ramljaka, na Knighthead ga je uputila Martina Dalić. A Martina Dalić u knjizi navodi kako ju je na Knighthead uputilo ni manje niti više nego guverner Boris Vujčić. To razotkriva još jednu nedopustivu petljaniju u aferi Agrokor. Kao što se skrivala uloga premijera Andreja Plenkovića, tako se skrivala i uloga Borisa Vujčića. Branimir Bricelj je 30. ožujka 2017. u nacrt lex Agrokora (dan prije izglasavanja na Vladi RH) u odredbu (čl. 40. st. 3. lex Agrokora) na: “U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira” dodao “osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja”.

Na taj način je omogućeno ugovaranje takozvanog roll up kredita prema kojem se za svaku kunu novog kredita omogućava 100 – postotna naplata starog kredita. Da stvar bude interesantnija, upravo su se tog 30. ožujka 2017. našli predstavnici Knighthead Capitala i Ante Ramljak. Iz svega navedenog možemo zaključiti kako se više dužnosnika za vrijeme i nakon donošenja lex Agrokora sastajalo s predstavnicima Knightheada, koji baš u to vrijeme počinje otkupljivati Agrokorove obveznice po diskontu, i gle čuda, dan prije izglasavanja lex Agrokora na Vladi RH u lex Agrokor se unosi odredba koja sve to omogućuje.

Guverner paradržave

Ovih smo dana saznali da je uloga guvernera Borisa Vujčića u otvaranju prostora za skupinu Borg puno dublja i kompleksnija nego što se to mislilo. Iz iskaza Martine Dalić, danog USKOK-u, saznali smo da je guverner Boris Vujčić bio na inicijalnom sastanku skupine Borg 22. veljače 2017. i tada izjavio da Agrokor ima ukupni dug na razini 60 milijardi kuna. Podsjetimo se, niti tada niti poslije ne postoji niti jedna službena odluka Vlade RH o imenovanju radne skupine za izradu lex Agrokora.

Znači, guverner Vujčić protivno Zakonu o HNB-u, distribuira poslovnu tajnu, koja nije dostupna Javnosti, nego članovima skupine Borg, pa ta skupina tako postaje paravojna formacija Vlade RH. Ako se HNB poziva na svoju institucionalnu neovisnost, kako to da tako olako pušta informacije strogo povjerljive prirode? Da bude gore, guverner Vujčić iznosi netočne podatke, što dodatno pogoršava baš sve. To pokazuje da ili HNB radi krivo ili je Vujčić svjesno uveličao probleme Agrokora. Valjda bi on morao znati da u ukupni konsolidirani dug koncerna ne ulazi međukompanijski dug (primjerice dug Konzuma Jamnici za isporučenu vodu), već samo dug trećim stranama, koje nisu povezane s Agrokorom. Još kada znamo da su pravo glasa u nagodbi imali vjerovnici s 33,75 milijardi kuna utvrđenih tražbina. Gdje je nestalo 26,25 milijardi kuna Agrokorova duga, gospodine guverneru Vujčiću?

Osim toga, Martina Dalić u svojoj knjizi upravo navodi da je Knighthead doveden upravo od Borisa Vujčića. Nedavno je Vujčić priznao da se dvaput sastajao s predstavnicima Knightheada, da bi naknadno priznao još jedan sastanak. Naime, u ožujku 2017. godine, Vujčić se sastao s mlađim analitičarem Knightheada, Adamom Pieczonkom, i to u vrijeme pisanja lex Agrokora. Drugi put se sastao s istim analitičarem 11. travnja, nakon što je stupio na snagu lex Agrokor, i to izvan prostorija HNB-a. Treći put se sastao u svibnju 2017. godine, a tada je u HNB stigao Thomas A. Wagner. Prvo, zašto se guverner jedne središnje banke sastaje s nekakvim beznačajnim analitičarem jednog tada vrlo malog i beznačajnog fonda? Drugo, zašto se guverner HNB-a uopće sastaje s predstavnicima financijske industrije, pogotovo pojedinačnih fondova (za to se u normalnim državama odmah daje ostavka)? Treće, zašto je Boris Vujčić cijelo vrijeme to prikrivao, tajio? Četvrto, prema njegovim riječima mlađi analitičar mu je objašnjavao što je to roll up kredit! Zar nije sramota za jednog guvernera središnje banke da ne zna što je roll up kredit.

U odgovoru na pitanje zašto se sastajao s predstavnicima Knightheada, guverner Vujčić navodi da se “upoznavao s onime što Knighthead namjerava raditi i kako to može – ako se eventualno dogodi, a na što HNB nije imao utjecaja – djelovati na financijsku stabilnost Agrokora, a time i na financijsku i ekonomsku stabilnost u zemlji, s posebnim naglaskom na domaće banke”. Kako poslovanje jednog malog fonda može utjecati na financijsku stabilnost zemlje? Po toj logici, guverner Vujčić trebao bi se sastajati s bilo kime tko namjerava kreditirati hrvatska poduzeća. Takva obrazloženja su u potpunosti nerazumna i pokazuju kako se pogrešno vode institucije ove zemlje.

Uvijek se potkrade poneka pogreška

Čini se da su lažni iskazi konzistentniji od naše konfliktne stvarnosti, ali se u odgovoru HNB-a potkrala pogreška: “Guverner nije spajao fond Knighthead s autorima Lex Agrokora, nego ih je uputio na Vladu”. Time je Vujčić Ivicu Todoriću dao dovoljno materijala da na svojem blogu slavodobitno konstatira da su autori lex Agrokora i Vlada RH dva potpuno različita tijela, što je točno, odnosno da je u vojnoj terminologiji skupina Borg paravojna formacija Vlade RH. No sve to nije ugrozilo poziciju Borisa Vujčića, pa i dalje vodi propalu monetarnu politiku, uništavajući hrvatski izvoz i domaću proizvodnju kroz stimuliranje uvoza, što opet rezultira s konstantnim opadanjem industrijske proizvodnje.

Što se tiče roll up kredita postoji nekoliko opcija. Prva, da se roll up kredit ne refinancira, nego da se produži njegovo dospijeće – to vodi sigurnom i postepenom urušavanju Agrokora. Drugo, da se roll up kredit refinancira. Kamatna stopa neće biti ispod 8%, pa će biti isto kao da se kredit nije refinancirao – opet imamo sigurno i postupno urušavanje Agrokora. Treće, da roll up kredit dospije na naplatu – ponovni postupak izvanredne uprave / predstečaja / stečaja. Četvrto i najmanje moguće, da se s vremenom roll up kredit otplati iz poslovanja Agrokora – kako ulagati uz mršav novčani promet? Koliko je loše poslovanje Agrokora, najbolje pokazuje podatak da Izvanredna uprava Agrokora objavljuje informaciju da je dobit / prihod “iznad plana” – prvi put susrećemo takav pojam.

U modernom izvješćivanju postoje samo egzaktni podaci u odnosu na prethodno razdoblje (tromjesečje / godinu), a ne u odnosu na ono što je sebi kompanija zadala kao plan. To je zaista smiješno. Mogli su planirati 1 kunu. Svima nama jasno je zašto Agrokor prelazi na takvo izvješćivanje, jer kada bi se uzeli u obzir prihodi / dobit iz prošlih godina bilo bi vidljivo kako je riječ o velikom padu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI