Ispunjenje svih predizbornih obećanja ili još jedna bošnjačka izdaja Hrvata?

0
465
7dnevno

Hrvati žele da im se kroz Izborni zakon jamči - konstitutivnost - ne žele da im brojniji narod (Bošnjaci) biraju člana Predsjedništva i članove Domova naroda na razini entiteta i države. Ravnopravnost i konstitutivnost u BiH, Hrvati traže i u kulturnom segmentu, pa je jedan od glavnih njihovih zahtjeva - TV kanal na standardnom hrvatskom književnom jeziku. Te zahtjeve ne potpisuje samo HDZ BiH, već sve stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru - krovnom političkom tijelu BiH Hrvata...

U vrijeme predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, ali i u vremenu odmjeravanja snaga nakon izbora, od hrvatskih predstavnika u BiH (HDZ i Hrvatski narodni sabor – HNS) stalno smo slušali kako nema govora o formiranju vlasti sve dok se ne postigne sporazum o reformi izbornog sustava. Jedan od najvećih razloga goleme mobilizacije hrvatskog biračkoga tijela u BiH, bio je reforma izbornog zakonodavstva i sprječavanje daljnje majorizacije Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.
Ukratko, Hrvati žele da im se kroz Izborni zakon jamči – konstitutivnost. Prevedeno, ne žele da im brojniji narod (Bošnjaci) biraju člana Predsjedništva i članove Domova naroda na razini entiteta i države. Ravnopravnost i konstitutivnost u BiH, Hrvati traže i u kulturnom segmentu, pa je jedan od glavnih njihovih zahtjeva u BiH – formiranje TV kanala na standardnom hrvatskom književnom jeziku.

Sve su to zahtjevi koje ne potpisuje samo Hrvatska demokratska zajednica BiH, već sve stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru – krovnom političkom tijelu BiH Hrvata. U vremenu neposredno nakon izbora, iz HNS-a su stizale vijesti kako će uvjet za bilo kakvu raspravu o formiranju vlasti na razini Federacije BiH, s bošnjačkim političkim predstavnicima, biti prethodno prihvaćanje zahtjeva hrvatskog naroda u BiH. Odmah nakon što su HNS-ovi uvjeti za formiranje vlasti objavljeni, uslijedio je snažan pritisak bošnjačkih medija i dijela međunarodne zajednice koji su te zahtjeve nazvali – ucjenom. Posebno je u tom pritisku prednjačio visoki predstavnik Međunarodne zajednice, Valentin Inzko. On je čak Hrvatima poručio kako treba sastaviti katalog pozicija, na kojima su Hrvati u institucijama BiH, kako bi se dalje moglo razgovarati o njihovim zahtjevima…

Loading...

Pravodobna reakcija Zagreba

Zbog ultimativnog zahtjeva HNS-a, kako svim razgovorima o formiranju vlasti najprije treba prethoditi razgovor o legitimnim hrvatskim zahtjevima, dio Međunarodne zajednice i bošnjački politički predstavnici počeli su pripremati plan B – formiranje vlasti bez političkih predstavnika Hrvata okupljenih u HNS-u. Legalitet formiranja vlasti bez legitimnih hrvatskih predstavnika, prije svega u Federaciji BiH, trebao se osigurati preko tzv. statističkih Hrvata u SDP-u BiH i u Demokratskoj fronti. Sve je trebalo, naravno, dobiti legalnu formu kroz primjenu postojećeg Izbornog zakona i pokriće Valentina Inzka. Malo je nedostajalo da se ponovno ponovi 2010. kada su osovinu vlasti u FBiH formirali SDP BiH i SDA…

Međutim, zahvaljujući pravodobnoj reakciji službenog Zagreba, koji je kroz institucije Europske unije uporno objašnjavao kako se kroz Izborni zakon BiH, te nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH, krše prava najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH, propao je bošnjački pokušaj potpunog ovladavanja institucijama FBiH. Nakon snažnog lobiranja RH u Bruxellesu i Washingtonu, glavnu riječ u procesu formiranja vlasti u BiH preuzeli su američko veleposlanstvo i predstavništvo Europske unije, a Inzko je potom postao – promatrač. Analitičari, dobro upućeni u političke procese u BiH, kažu kako su upravo predstavništva SAD-a i EU-a najviše zaslužna za preporuku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o načinu popune Doma naroda Federacije BiH.

Tom odlukom spriječena je majorizacija Hrvata kroz Dom naroda FBiH, ali su Hrvati, ipak, ostavljeni na kratkoj uzici. Naime, moguće je da navedena odluka bude podložna propitivanju u Sudu BiH, a u toj instituciji, presudnu ulogu opet imaju – stranci. Također, sama odluka SIP-a je, zapravo, neko srednje rješenje, pa je prevlast u Domu naroda moguće ostvariti na štetu Hrvata već u narednom izbornom ciklusu – manipulacijama u samo jednoj županiji. Na taj se način Hrvati drže pod kontrolom, sve dok se ne formira vlast na razini države i Federacije. Dakle, poručeno im je da ne postavljaju previše zapreka formiranju vlasti, jer bi se stvari mogle odvijati i na drugi način…

No, gdje su u svemu tome strateški hrvatski interesi i oni zahtjevi za konstitutivnim pravima s početka izbornog procesa? Nije, valjda, sav trud bio samo kako bi predstavnici HDZ-a, odnosno HNS-a, bili zastupljeni u vlasti? Odustane li HNS od prethodnih stavova – kako je uvjet za bilo kakve razgovore o formiranju vlasti u FBiH prethodni sporazum o reviziji izbornog sustava – potvrdit će se teza kako je u zamjenu za komadić vlasti, HNS odustao od borbe za konstitutivnost i ravnopravnost. Prethodno je čak objavljena izjava kako se ni budžet Federacije neće usvojiti sve dok se ne postigne dogovor o novom Izbornom zakonu.)

No, završen je proces formiranja Doma naroda BiH i Doma naroda FBIH, a Dom naroda FBiH je usvojio i proračun koji je ranije usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH, a da pritom o reviziji izbornog zakonodavstva nije bilo niti riječi…

Hrvatske političke stranke okupljene oko HNS-a imat će priliku za popravni već prilikom formiranja Vlade Federacije BiH. Iako je pritisak veleposlanstava SAD-a i EU-a konstantan i usmjeren prema što hitnijem formiranju vlasti u BiH, on još uvijek nije usmjeren isključivo prema hrvatskim političkim strankama i predstavnicima. Razlog je nejasna situacija u bošnjačkom političkom korpusu. Naime, nakon što je propao pokušaj bošnjačkog preuzimanja 1/3 hrvatskih zastupnika u Domu naroda FBiH, propao je i plan prema kojem su vlast u Federaciji trebale činiti samo tzv. bošnjačke i bosanske „patriotske“ snage. Sada se bošnjačke stranke nalaze u nezavidnoj situaciji, jer će vlast na entitetskoj i državnoj razini morati dijeliti (koalirati) sa strankama iz srpskog i hrvatskog korpusa koje su u kampanji napadale kao – snage koje žele razbiti i podijeliti BiH. Dakle, postat će žrtve vlastite negativne kampanje, jer će ispasti izdajice u očima vlastitog nacionalnog korpusa.

Opet sve ovisi o službenom Zagrebu

Upravo zbog tog razloga, Bakir Izetbegović i njegova SDA, predlagali su koaliciji okupljenoj oko BiH bloka (Naša stranka, SDP, DF, SBB) da zajednički uđu u vlast na razini entiteta i države – kako bi podijelili krivnju u očima glasača… Miris vlasti je zavodljiv, pa se BiH blok dosta podijelio po tom pitanju. Demokratska fronta Željka Komšića i dio SDP-a (starije garde) bili su za ulazak u vlast s SDA-om. Međutim, Naša stranka i mlađi dio SDP-a, prevagnuo je, pa je BiH blok, ipak, ostao izvan koalicije s SDA-om. Izetbegović sada pokušava slomiti Fahrudina Radončića i njegov SBB, te manje stranke poput ASDA i PDA. A sve to kako na dogovor sa Čovićem i Dodikom ne bi došao sam. U međuvremenu, Izetbegović šalje signale Međunarodnoj zajednici kako se vlast, što se njega tiče, može formirati vrlo brzo, ukoliko Srbi pristanu na ulazak u NATO, a Hrvati odustanu od zahtjeva za revizijom izbornog sustava. Dakle – riječ je o ucjeni i prije formalnih razgovora o sastavu Vlâda…

Pritom Izetbegović igra na kartu straha SAD-a i EU-a. Naime, zbog straha od ruskog utjecaja na Balkanu, Zapad želi što brže formiranje vlasti u BiH. Kako bi ispunio svoje strateške nacionalne interese, Izetbegović i njegova SDA će formiranje vlasti otezati, opravdavajući to složenim stanjem unutar bošnjačkog političkog korpusa, te posljedicama za njegovu SDA, ukoliko razgovori o formiranju vlasti započnu s pozicija HDZ-a i SNSD-a.
Dok traju natezanja Izetbegovića i ostatka bošnjačkog političkog korpusa i paralelno ucjenjivanje Međunarodne zajednice od tog istog Izetbegovića, bošnjački mediji nastoje oslabiti hrvatske i srpske pozicije uoči početka pregovora o formiranju vlade. Naime, iz sarajevskih medija konstantno stižu članci i reportaže o ruskom ekonomskom i političkom proboju na Balkan preko BiH. Ruski utjecaj, prema sarajevskim medijima, provodi se preko HDZ-a i SNSD-a. I dok su ruski politički i ekonomski interesi u Republici Srpskoj odavno poznati, Bošnjaci vide ruski prodor u Hercegovinu preko HDZ-a – u procesu privatizacije Aluminija Mostar.

Prema dostupnim informacijama, tog najvećeg BiH izvoznika trebala bi preuzeti hrvatska tvrtka PPD, kojoj je glavna djelatnost distribucija plina. PPD je nedavno potpisao 10-godišnji ugovor s Rusima za isporuku plina Hrvatskoj i to je bilo sasvim dovoljno da bošnjački medijsko-politički establišment započne medijsku histeriju o – ruskoj okupaciji BiH. Pritom su izvrsno pogodili vrijeme u kojem će plasirati ovu informaciju, jer je antiruska histerija na Zapadu u zenitu. Na ovaj način Bošnjaci žele stvoriti okružje u kojem će se razgovori o formiranju vlasti i u FBiH i na razini BiH, voditi prema njihovim prethodnim uvjetima, a ne prema prethodno postavljenim zahtjevima Hrvata i Srba.

Koliko će u ovim nastojanjima biti uspješni najviše, ponovno, ovisi u službenom Zagrebu. Naime, Republika Hrvatska treba znati kako njezin posao u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa i interesa hrvatskog naroda u BiH, nije sveden na osiguravanje sudjelovanja u vlasti HDZ-a, odnosno HNS-a. Dakle, koju korist će od sudjelovanja HDZ-a u vlasti imati Hrvati ukoliko se ne osigura financijska, kulturna, institucionalna i politička konstitutivnost Hrvata u BiH. Stoga, proces lobiranja u institucijama EU-a i SAD-a, pojašnjavanje hrvatskog stava o BiH Gordijskom čvoru, ne smije stati sve dok se sva predizborna obećanja Hrvatima u BiH – ne ispune.

U protivnom, bila bi to još jedna izdaja hrvatskog naroda…!