Ima li za Hrvate srednje Bosne bolje pomoći i zaštite od prometne i gospodarske integracije s Hrvatskom i Splitom?

0
568
Flickr

Sve prometne planove Splita, za sada, definira misao kako cestovno što brže dovesti i odvesti turiste iz grada, ali zasad nismo čuli niti jednu ozbiljniju viziju razvoja željezničkog prometa na jugu Hrvatske. To znači da su prostorni planeri, projektanti i urbanisti očito zaboravili jednu važnu činjenicu - Split je već odavno gravitacijsko i metropolitansko središte za dobar dio Dalmacije i BiH. Kako bi određeni grad koji se u prostoru definira kao gravitacijsko središte iskoristio sve svoje potencijale, bitno je da se kvalitetno prometno poveže sa svim područjima koji mu gravitiraju...

Ako je vjerovati najavama i projektima koji su u pripremi, Split i Splitsko – dalmatinska županija  u narednih će nekoliko godina doživjeti pravi prometni preporod. Neki od projekata kvalitetnijeg prometnog povezivanja Splita s ostatkom države tek su u planovima inženjera i urbanista, ali neki su i u visokoj fazi realizacije. Bio je ovo povod da napravimo inventuru svega realiziranog, planiranog, ali i svih propusta planera u planovima za prometnu renesansu Dalmacije.

Prvi projekt koji vrijedi spomenuti, a koji bi uskoro trebao biti i dovršen, je Zračna luka Split. Investicija vrijedna 450 milijuna kuna dovršit će se, prema najavama, u roku od nekoliko mjeseci. Split bi tako ovu turističku sezonu mogao dočekati s impozantnim zdanjem – novim terminalom zračne luke. Prema najavama, nova zračna luka moći će godišnje primiti 5 milijuna putnika. Površina novog putničkog terminala je 46 tisuća kvadratnih metara, a u jednom će satu moći primiti čak 2500 putnika. Koliko je Splitu bio potreban novi terminal zračne luke najbolje pokazuju podaci kako je 2013. broj putnika u ovoj zračnoj luci bio 1,58 milijuna, dok je već 2018. taj broj udvostručen i iznosio je 3,12 milijuna.

No, novi terminal u zračnoj luci ne znači i rješavanje prometnih problema na potezu Kaštela – Split. Gotovo svakog ljeta svjedočimo nesnosnim gužvama i višesatnim zastojima na potezu od Trogira do Splita. Kako bi riješili problem prihvata i transporta turista iz zračne luke do centra Splita, Ministarstvo prometa, Hrvatske željeznice, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija odlučili su prionuti realiziranju direktne brze željezničke linije od zračne luke do Splita. U tijeku je izrada potrebne dokumentacije, a buduća bi brza prigradska željeznica trebala dobiti i nove stanice u Dujmovači, Solinu, Svetom Kaju i Splitu (na Trgu Hrvatske bratske zajednice).

Kvalitetan spoj Trogira i Kaštela na autocestu

Dok urbanisti i projektni inženjeri ne pripreme svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje prigradske željeznice, Grad Split je odlučio aktivirati stari željeznički kolodvor u Kopilici i pretvoriti ga u autobusni kolodvor s kojeg bi putnike do centra grada trebao voziti vlak. Ovaj bi svojevrsni gradski metro (dio željezničke trase nalazi se pod zemljom), prema planovima gradskih vlasti trebao smanjiti pritisak na gradsku luku i stari autobusni kolodvor koji se nalazi u trajektnoj luci. Koliko će navedeno preseljenje kolodvora smanjiti prometni pritisak na samo gradsko središte vidjeti ćemo već ovog ljeta.

Prema najavama veliki građevinski zahvati očekuju se i na spojevima Splita i splitske aglomeracije na Dalmatinu. Naime, nedavno je potpisan ugovor vrijedan 32 milijuna kuna kojim je predviđena rekonstrukcija čvora Dugopolje na autocesti A1. Radovi će se, najavljeno je prilikom potpisivanja ugovora, odvijati u 3 faze, a završetak svih radova predviđen je za 2021. godinu. Pored rekonstrukcije čvora Dugopolje, koji je za sada jedni splitski izlaz na autocestu, planira se gradnja i čvora Vučevica s pripadajućim tunelom kroz Kozjak i spojem na državnu cestu D8. Ovaj projekt, koji bi u prvoj fazi iznosio čak 871 milijun kuna, rasteretio bi zapadni dio splitske aglomeracije i omogućio kvalitetan spoj Trogira i Kaštela na autocestu. Budući je za ovaj projekt istekla lokacijska dozvola, odgovorni u Hrvatskim cestama tek trebaju pokazati ažurnost kako projekt ne bi ostao mrtvo slovo na papiru.

Još jedan projekt o kojem se desetljećima priča, a redovito puni novinske strane, uskoro bi trebao dobiti svoje prve konture. Naime, brza cesta Omiš – Split uskoro bi trebala dobiti svoju prvu dionicu. Hrvatske ceste raspisale su natječaj vrijedan 12,1 milijun kuna za izradu projektne dokumentacije za ovaj projekt. Prema informacijama koje smo dobili, ukupna vrijednost radova na dionici brze ceste Omiš – Split iznosi 283 milijuna eura, a završetak svih radova i puštanje dionice u promet planiran je za 2023. godinu.

Samo poboljšanje prometnih spona s autocestom

Samo iz ovih nekoliko primjera vidljivo je kako se u prometnu infrastrukturu na području Splita planiraju uložiti milijarde kuna. Pritom je već na prvi pogled vidljivo kako su maksimalni napori uloženi u poboljšanje prigradske prometne infrastrukture, odnosno horizontalnih veza. Ono što upada u oči je kako planovi na poboljšanju radijalnih veza staju na poboljšanju prometnih spona sa autocestom. Dalje od autoceste naši planeri ne idu ili barem ne obznanjuju svoja razmišljanja. Također, osim prigradske željezničke linije od zračne luke do Kopilice za sada nismo čuli niti jednu ozbiljniju viziju razvoja željezničkog prometa na jugu Hrvatske.

Kada planovi o prometnoj povezanosti Splita stanu na autocesti, onda je to znak i kako Split ne zna kamo bi usmjerio svoj razvoj. Sve prometne planove Splita, za sada, definira misao kako što brže dovesti i odvesti turiste iz grada. Split, očito, još uvijek nije svjestan svog geografskog i gravitacijskog položaja, ne samo za Dalmaciju, već i za veliki dio Bosne i Hercegovine. Prostorni planeri, projektanti i urbanisti su očito zaboravili jednu važnu činjenicu – Split je već odavno gravitacijsko i metropolitansko središte za dobar dio Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Kako bi određeni grad koji se u prostoru definira kao gravitacijsko središte iskoristio sve svoje potencijale bitno je da se kvalitetno prometno poveže sa svim područjima koji mu gravitiraju.

U praksi to znači da putovanje između Splita i Mostara, cestovno udaljenih 144 km, danas traje preko dva sata po relativno lošim cestama. U uvjetima modernog prometa i razvoja gospodarstva navedena se udaljenost mora svladati za sat vremena, a to znači gradnju novih brzih cesta ili autocesta. Slična je situacija i sa srednjom Bosnom koja mora postati dio splitskog gravitacijskog kruga. Međutim, kako bi se određeno područje inkorporiralo u gospodarski sustav gravitacijskog središta nužno je da do tog područja vode brze i moderne prometne veze.

Austrijski planovi za željeznicu Split – srednja Bosna

Austrija je, još koncem 19. stoljeća, imala planove za povezivanje Splita i srednje Bosne željezničkom linijom. Čak je napravljen i projekt na trasi  Split – Klis – Vojnić – Budimir – Čista – Mustapić – Svib – Aržano – Korito – Županjac – Mokronoge – Bugojno – Travnik – Jajce. Da je kojim slučajem tada realizirana ova željeznička linija, Split i njegova luka bili bi glavna izvozna luka za srednju Bosnu i njene sirovine. Također, vjerojatno bi se u blizini luke razvile različite industrije na bazi spomenutih sirovina. Drugi pokušaj aktiviranja navedene željezničke linije bio je neposredno nakon Drugog svjetskoga rata, ali i on je propao zbog predviđenih visokih troškova gradnje, ali i forsiranja nekih drugih željezničkih pravaca.

Prometna je situacija danas takva da je kompletan središnji i zapadni dio Bosne bez adekvatne veze sa priobaljem. I to ne samo željezničke već i brze cestovne. U posljednje vrijeme sve se više spominje mogućnost kako će Kinezi, kao koncesionari zadarske luke, ponovno aktivirati Unsku prugu. Ukoliko se to zaista dogodi, dio zapadne i sjeverozapadne Bosne imat će izlaz na more na području Zadra. Međutim, veliki dio ostaje bez adekvatnog izlaza – a upravo tu Split treba tražiti svoju priliku.

Postavlja se i pitanje – tko će platiti puste kilometre novih cesta i željeznica? Hrvatska je nespremna dočekala ulazak u Europsku uniju. Iako smo godinama bili u europskoj čekaonici, na koncu se ispostavilo kako po stupanju u punopravno članstvo jednostavno nismo imali dovoljno kvalitetnih projekata kojima bi povukli europska sredstva za unapređenje infrastrukture. Istu pogrešku ne smijemo ponoviti s Bosnom i Hercegovinom.

BiH bi uskoro trebala dobiti status kandidata za članstvo u EU. Postoji sasvim dovoljno predpristupnih fondova, a potom i strukturnih, preko kojih se ovi i slični prekogranični projekti mogu realizirati, međutim za to je potrebna pripremljena projektna dokumentacija. Stoga bi nadležna ministarstva, agencije, gradske i županijske službe već sada trebali pripremati projekte za povlačenje sredstava. Međutim, za to je potrebna vizija, ažurnost, sposobnost i na koncu – volja!

Istočna Bosna  u  ekonomskoj sferi Beograda…

Zanimljiv se primjer ekonomske integracije na temelju prometnih veza događa na području Srbije i BiH. Autoput Beograd – Sarajevo, tzv. prsten Beograd – Sarajevo, klasičan je primjer ekonomske integracije jednog prostora. U ovom slučaju, čitava istočna Bosna na potezu Višegrad – Sarajevo – Tuzla – Brčko – Bijeljina bit će integrirana (zahvaljujući prometnim rješenjima) u gravitacijsko-ekonomsku sferu Beograda. Kada cijeloj priči dodamo podatak kako je kreditor za čitavi projekt Turska, onda tek vidimo kako gospodarski interesi imaju neku drugu logiku od onih nacionalnih.

„Ekonomska integracija Bosne i Hercegovine u susjedstvo prije stupanja u Europsku uniju“ – tako bismo mogli nazvati ovaj članak. Zahvaljujući prometnim rješenjima istočna Bosna, s najvećim ležištima ugljena i drugih ruda, bit će integrirana u beogradsku kotlinu. Južno od Sarajeva, zahvaljujući Koridoru 5c, Ploče ima priliku ponovno usisati navedeno područje i postati gravitacijski i industrijski centar. Prometno ostaje neuvezan prostor središnje i zapadne Bosne, te dio zapadne Hercegovine – upravo dio u kojem Split treba tražiti svoju priliku kao gravitacijsko i gospodarsko središte.

Upravo smo naveli kako ekonomska i gospodarska politika imaju neku drugu logiku od one političke i nacionalne. Međutim, u današnjem je vremenu nacionalne interese najlakše zaštititi kroz gospodarske. Ima li za Hrvate srednje Bosne bolje pomoći i zaštite od prometne i gospodarske integracije s Hrvatskom i Splitom? U Busovači, Vitezu i Novom Travniku ne bi bio problem živjeti, Hrvati se ne bi osjećali izolirano i zaboravljeno, kada bi im Split – brzom željeznicom ili autocestom – bio sat vremena udaljen.

Na koncu, naše je da upozoravamo, dajemo sugestije i primjedbe, a na nositeljima vlasti da planiraju i provode. Kako je rekao Victor Hugo – „Snovi stvaraju budućnost“!