DAB-u čak 470 milijuna kuna, kao dioniku trećeg isplatnog razreda!?

Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

Skupština vjerovnika Credo banke odlučila je da se 470 milijuna kuna, deponira Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Tom se odlukom, prvi put u povijesti moderne hrvatske države, DAB naplatio u 100 postotnom iznosu, kao dionik trećeg isplatnog reda

U Hrvatskoj opet ništa novog – psi laju, a karavane prolaze! Cinici bi rekli – psi laju, a naš novac odlazi! Tako je i Skupština vjerovnika Credo banke, održana   na Trgovačkom sudu u Splitu, 9. lipnja 2017.,  prošla  u medijskoj zavjetrini, a na njoj je donesena skandalozna odluka pod pokroviteljstvom našeg pravosuđa.

Naime, na Skupštini vjerovnika Credo banke je odlučeno da se  470 milijuna kuna, s računa Credo banke, deponira Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), što je  vidljivo i iz zapisnika kojeg posjedujemo. Tom se odlukom, prvi put u povijesti moderne hrvatske države,  DAB naplatio u 100 postotnom iznosu, kao dionik trećeg isplatnog reda. Po Stečajnom zakonu, fizičke osobe nalaze se u četvrtom isplatnom redu, dok peti isplatni red sačinjavaju pravne osobe. Vjerovnici Credo banke iz Rijeke,  više puta su ukazivali na nelogičnost te odluke, jer su predlagali stečajni plan za ravnomjernu naplatu sredstava i brže okončanje stečajnog postupka. Osim predstavnika DAB-a, za odluku su glasali i predstavnici privatne tvrtke Croatia osiguranja d.d.  Zanimljivo je da je odluku kojom se ide u naplatu sredstava, donijela Uprava pod vodstvom ministra financija Kukuriku koalicije, Borisa Lalovca, dok Uprave pod vodstvom Zdravka Marića, nisu donijele nikakvu odluku o stečajnom planu. Od vjerovnika, očito je bitnije  spašavanje  njegovog bivšeg poslodavca, Ivice Todorića.

Zataškavanje slučaja?

Pravosuđe je pritom posebna tema koja također zaslužuje retke u našem listu. Naime, iako je od potvrđivanja optužnice prošlo više od tri godine, do danas nije počelo suđenje čelnicima Credo banke u Šibeniku. Suđenje je premješteno iz Splita u Šibenik, a izgledno je zataškavanje slučaja, jer je očito da je sudac pospremio predmet –  u ladicu.

Podsjetimo, likvidacija Credo banke dogodila se u studenom 2011. godine. Optužnicom se terete predsjednik Uprave, Šime Luketin, vlasnici Boris Barač i Mirko Vuković,  njihovi sinovi Vibor Barač i Marko Vuković, te član Uprave, Mato Mišić da su zloporabom položaja i ovlasti nanijeli Credo banci štetu veću od 300 milijuna kuna. Sutkinja Općinskog suda u Splitu bila je Jadranka Luketin, pa su vjerovnici izražavali sumnju u pravičnost   postupka, o čemu su  obavijestili Ministarstvo pravosuđa i predsjednicu Grabar-Kitarović.



Svi, naime, znamo da je Stečajni zakon napravljen po mjeri stečajnih sudaca, stečajnih upravitelja, države, a najmanje po mjeri vjerovnika. Slučaj Credo banke govori o nesposobnosti i aroganciji Plenkovićeve vlade  i Uprave Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanacije banaka, kojoj je na čelu ministar financija, Zdravko Marić, skupa sa saborskim zastupnicima, Darinkom Kosorom i Grozdanom Perić.

            Valja naglasiti, da je na čelu DAB-a je direktorica Marija Hrebac, kraljica sukoba interesa iz slučaja „Sunčani Hvar“, koju je 2012. postavio zaboravljeni bivši ministar financija, Slavko Linić. Premda je direktorici Hrebac, mandat istekao još prošle godine,  ona i dalje obnaša tu funkciju, što ukazuje da ima svoje pokrovitelje i zaštitnike. Indicije ukazuju da su joj zaštitnici – guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić i sadašnji ministar državne imovine, Goran Marić. Boris Vujčić, zasigurno zbog svog pokrovitelja Ivice Todorića i slučaja Agrokor, dok  je to Marić, zbog slučaja Cimos, gdje je DAB bio stranka u postupku.

Medijski napisi potvrdili su da je direktorica Hrebac rastrošna – od prezentacija,  do raskošnih putovanja u inozemstvo i noćenja u skupim hotelima, što podmiruje sve „njena“ agencija. Plaća joj je, naravno, veća od premijerove  i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Zaposlenici agencije su direktoricu Hrebac optuživali i za mobbing, no, sve se zataškalo bez sudskog procesa, ali je i dalje poznata po nekontroliranom ponašanju.

Pravda u rukama građana?

Inače, u Hrvatskoj je dosad nestalo više od dvadeset malih banaka, a za financijsku štetu nanesenu vjerovnicima, malo tko je pravno odgovarao. Za taj proces isključiva je kriva Hrvatska narodna banka, koja se ponaša kao država u državi i uporno govori da je bankarski sustav siguran, iako smo svjedoci  koliko je na staklenim nogama. O svemu tome više puta je u Saboru RH govorio saborski zastupnik Živog zida, Branimir Bunjac.

Jer, ako je bankarski sustav siguran, kako je moguće da preko noći toliko fizičkih i pravnih osoba ostane bez svojih teško zarađenih sredstava?  Republika Hrvatska nije pravna država, ali je država  s više od  330.000 blokiranih građana, pa se ne moramo  čuditi  člancima iz crnih kronika. Jer, pitanje je trenutka, kada će građani i vjerovnici početi uzimati pravdu u svoje ruke, što će rezultirati jedino novim tragedijama…

U NASTAVKU MOŽETE POGLEDATI ZAPISNIK SA SKUPŠTINE GDJE JE SVE CRNO NA BIJELO

ZAPISNIK SKUPŠTINA

Facebook Comments

Loading...
DIJELI