Šokantne prepiske kontroverzne potpredsjednice Vlade Martine Dalić s privatne e-mail adrese s njezinim 'kompanjonima' koji su pisali 'lex Agrokor' izazvala je žestoki potres u Plenkovićevoj vladi. U epicentru tog potresa, zbog kojeg će se još dugo osjećati podrhtavanje političkog tla u Hrvatskoj, opet se našla ministrica gospodarstva i Plenkovićeva suučesnica, u akciji stoljeća koju mnogi kolokvijalno nazivaju preotimanje Agrokora iz privatnog ( Todorićevog) u njihovo (po principu država to sam ja). A premijeru Plenkoviću zbog Dalićkinih mailova, čini se, ne preostaje ništa drugo nego što prije raspisati izvanredne izbore. Izvori tvrde kako postoji velika vjerojatnost da bi se oni mogli održati 9. rujna ove godine. Svako oklijevanje može biti izuzetno riskantno, pogotovo što insajderi tvrde da bi se igre prijestolja oko Agrokora tek mogle razbuktati.
Hrvatska se ponovno trese. Ovaj put od šokantne prepiske kontroverzne potpredsjednice Vlade Martine Dalić s privatne e-mail adrese s njezinim ‘kompanjonima’ koji su pisali ‘lex Agrokor’. Dakle, u epicentru tog potresa, zbog kojeg će se još dugo osjećati podrhtavanje političkog tla u Hrvatskoj, opet se našla ministrica gospodarstva i Plenkovićeva suučesnica u akciji stoljeća koju mnogi kolokvijalno nazivaju preotimanje Agrokora iz privatnog (Todorićevog) u (njihovo – po principu država to sam ja) državno vlasništvo.
Ista ona Martina Dalić koja je i započela svoj turbulentni mandat u Plenkovićevoj vladi velikom aferom nakon šokantnog otkrića tadašnjeg Mostovog ministra energetike Slavena Dobrovića da je ideja da se prodajom 25 posto minus jedne dionice HEP-a na burzi skupi novac za kupovinu Ine došla upravo od HDZ-ove ministrice i potpredsjednice vlade Martine Dalić. Skandal je bio tim veći kada se zna da je njezin muž Niko Dalić, član uprave Ine, s plaćom od nekoliko desetaka tisuća kuna i raznoraznim drugim bonusima.
No, od tada pa do danas Martina Dalić gotovo da i nije prestajala sa svojim skandalima i bahatošću sablažnjivati hrvatsku javnost. Posebno se u pamćenje urezao njezin živčani napad na Miru Bulja iz Mosta za vrijeme rasprave oko gradnje termoelektrane na Perućkom jezeru. Tada je ni njezin šef Andrej Plenković nije mogao smiriti i obuzdati. Zbog tog ispada, ali i čestih osornih izjava kad su je novinari salijetali zbog Agrokora, Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) Dalić je uvrstila među 10 osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom.
Mnogima će također ostati u pamćenju i njezin nekontrolirani smijeh s početka travnja 2017. godine kada je Martina Dalić, obraćajući se novinarima povodom krize u Agrokoru, prasnula u smijeh, zaboravila što je htjela reći i tako – nekoliko puta. Ispalo je da je ‘lex Agrokor’ izazvao urnebesni smijeh kod ministrice gospodarstva. Prema navodima ‘Bujice’, Vladina glasnogovornica Sunčana Glavak je nakon ovog neobjašnjivog ispada Martine Dalić zvala okolo televizijske redakcije i tražila da se smiješna snimka potpredsjednice ne pusti u eter. Tek kada je ‘Bujica’ pustila tu urnebesnu snimku i drugi su je mediji počeli eksploatirati. A neke je taj Dalićkin smijeh podsjetio na tekst popularne pjesme Jinxa ‘Na čemu si ti’!
Kavu mi Damire (Kuštrak) ispeci
No, tu aferama i skandalima ministrice Dalić nije bio kraj. Svojedobno su mediji objavili vijest kako se potpredsjednica vlade Martina Dalić susrela na kavi s Damirom Kuštrakom osobom koja je bila uhićena u akciji Agrokor, inače najvećoj akciji policije i tužiteljstva protiv gospodarskog kriminala teškog više od milijardu kuna. U Banskim dvorima su tada potvrdili sastanak odnosno kako je riječ o “jednoj običnoj kavi” starih poznanika, odnosno da su Dalić i Kuštrak prijatelji iz studentskih dana, implicirajući kako bi tema njihova razgovora mogla biti njihova studentska povijest. No, da to nije baš tako potvrdilo je i tadašnje otkriće portala ‘Index’ u kojem stoji da je dva dana poslije te ‘slučajne’ kavice Damir Kuštrak, četvrti okrivljenik iz slučaja Agrokor, krenuo u akciju prebacivanja vlastite imovine na druge osobe, točnije darovanjem nekretnina vlastitoj supruzi te prijenosom drugim osobama.
To je, po tvrdnjama ‘Indexa’, vidljivo iz Rješenja Županijskog suda u Zagrebu koji je blokirao imovinu svih osumnjičenih u slučaju Agrokor, a posebno je u obrazloženju naglašen slučaj Damira Kuštraka. “Damir Kuštrak u studenome 2017. godine izvršio je prijenos vlasništva za svoje tri nekretnine, od čega nekretninu upisanu u zk.ul. 778 k.o. Virje i nekretninu upisanu u zk.ul. 6354 k.o. Virje na osobu Snježanu Peršinović, a nekretninu upisanu u zk.ul. 10289 k.o. Grad Zagreb na Zvjezdanu Kuštrak”, stoji u Rješenju Županijskog suda u Zagrebu.
U ovom konkretnom slučaju bitno je naglasiti kako se Kuštrak s potpredsjednicom Dalić susreo 11. studenog u subotu, a u ponedjeljak 13. studenog, znači dva dana kasnije, potpisao je sa suprugom Zvjezdanom ugovor o darovanju stana u Zagrebu. Odnosno krenuo je u akciju prebacivanja imovine. Dva tjedna kasnije realizirao je i prodaju nekretnina na Virju, a što je vidljivo u katastru. Nakon ovoga otkrića može se ponovno aktualizirati pitanje o čemu su zapravo razgovarali Kuštrak i Dalić na sastanku o kojem DORH nije imao nikakvih saznanja. Inače, običaji nalažu da ako član vlade ima sastanak s osobom koja je od posebnog interesa DORH-a o svemu mora obavijesti Državno odvjetništvo kako bi sa sebe otklonio sumnju. No Martina Dalić, po pisanju medija, to nije napravila.
“Državno odvjetništvo RH i nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu nemaju saznanja o navodima iz vašeg upita”, stoji u odgovoru DORH-a kada ih je ‘Index’ upitao o sastanku Dalić i Kuštraka. Nakon ovog otkrića u javnosti se opet postavilo pitanje može li potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i dalje obnašati tako visoku funkciju u Vladi i što o tome ima za reći premijer Plenković. Primjerice, da se ovakav skandal dogodio u nekoj drugoj europskoj državi tamošnji premijer bi zasigurno smjenio potpredsjednicu Vlade.
Kosoričinu miljenicu mesar Fiolić uveo u visoku politiku
Inače, prvi put medijski reflektori snažnije su obasjali Martinu Dalić krajem 2010., kada ju je Jadranka Kosor, prilikom rekonstrukcije HDZ-ove vlade nakon odlaska Ive Sanadera, imenovala ministricom financija. A svojim sudbonosnim ‘Ne’ HDZ-u izgovorenim u rujnu 2016. godine nije iznenadila dobre poznavatelje njezina lika i djela. Naime, Dalićka je od trenutka kada je Jadranka Kosor, čiji je ona kadar, izgubila unutastranačke izbore u HDZ-u u svibnju 2012. godine samo fizički bila u toj stranci. Zanimljivo je da je Milanovićeva vlada bila velikodušna prema njezinom mužu Niki koji je i nakon smjene vlasti 2011. godine ostao član Uprave u Ini. U tom kontekstu valja podsjetiti da je Milanovićeva tadašnja vlada sav ostali kadar iz razdoblja premijerke Jadranke Kosor i Ive Sanadera posmjenjivala.
Gospođa Dalić se u HDZ-u, nakon Kosoričina pada uglavnom osjećala kao u ‘tjesnoj koži’, a tadašnjeg predsjednika stranke Tomislava Karamarka nije mogla vidjeti ni na slici. Inače manje je poznato, a taj podatak Martina Dalić krila je kao zmija noge, da je ona u visoku politiku ušla upravo na preporuku bivšeg Sanaderovog mesara Stjepana Fiolića i bivšeg ministra kulture i velikog prijatelja Ive Sanadera, Bože Biškupića. Dalić je, sve dok nije postala najuži dio Plenkovićeva tima, uvijek plijenila pažnju racionalnim i mirnim istupima. No, nakon što joj je vrući krumpir – što Agrokor se zove – pao u ruke, Martina Dalić je posve izgubila smirenost.
No, kako će se tek ponašati nakon što je portal ‘Index’ (i to samo dan nakon što je Ustavni sud, uz izuzetak troje sudaca iz SDP-ove kvote, proglasio ‘lex Agrokor’ ustavnim) objavio mailove koje je potpredsjednica Vlade razmjenjivala s privatne hotmail adrese sa svojim kompanjonima i piscima zakona koji im je kasnije omogućio kontrolu nad propalim Agrokorom, pokazat će vrijeme. Tim prije što mnogi mediji, a o oporbi i da ne govorimo, smatraju da bi u normalnoj državi to izazvalo, u najmanju ruku, smjenu potpredsjednice Dalić. I to ne samo zbog šokantne netransparentnosti dogovora oko Agrokora i zbog skrivanja Martine Dalić iza hotmail računa, nego zbog ignoriranje pravnih savjeta, ali i otkrića da je prepiska krenula prije nego što se znalo bilo što o Agrokoru. Također užasava i podatak da je bivši povjerenik Ante Ramljak tražio da mu se dostave financijska izvješća iz Agrokora mjesec i pol dana prije nego što je postao povjerenik… Strašno!
Jesu li Plenković i Dalić svjesno obmanjivali javnost?
Ovi mailovi savršeni su prikaz kako funkcionira ova država s HDZ-om na čelu. Kako se pišu zakoni, kako se dogovaraju poslovi, kako se koriste političke funkcije za tajne dogovore, te kako se na kraju omogućava zarada uskom krugu ljudi koji su sami sudjelovali u pisanju zakona, konstatiraju brojni mediji. A iz dokumentacije i mailova jasno proizlazi kako su Andrej Plenković i Martina Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, birana od strane Dalić, mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja. Naime, po pisanju ‘Indexa’,vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno su radili za vladu na pripremi zakona te izvukli osobnu korist s obzirom na to da je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Todorićeve bivše tvrtke u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.
Dalić, koja je vodila skupinu, nikada nije ni s jednim od članova radne skupine potpisala ugovor, niti im je dan i jedan jedini dokument koji bi dokazivao da radna skupina radi za vladu. Radilo se u tajnosti, a Dalić je, kako bi u tajnosti sve i ostalo, skupinom upravljala preko privatne mail adrese, a organizirani su i sastanci. Iz dokumentacije je isto tako jasno kako su Plenković i Dalić, ne vodeći računa o javnom interesu i transparentnom vođenju procesa sanacije Agrokora, privatnim osobama, koje nisu bile vezane ni za jednu javnu funkciju, odavali ne samo povjerljive pravne i financijske podatke nego i sadržaje povjerljivih razgovora članova vlade s investitorima, bankarima i diplomatima iz Rusije, te ostale pravne i financijske podatke koji nisu bili poznati javnosti.
U toj posebnoj vladinoj radnoj skupini bili su Ante Ramljak i Tomislav Matić kao predstavnici tada male i nepoznate konzultantske tvrtke ‘Texo Management’, Matko Maravić i Tonći Korunić kao predstavnici ‘InterCapitala’, Branimir Bricelj iz tvrtke ‘Altera Corporate Finance’, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, točnije odvjetnici Boris Šavorić i njegov partner iz ureda Toni Smrček. Svi oni dobili su milijunske angažmane u ‘Agrokoru’ nakon što je jedan član te skupine, Ramljak, postao posebni vladin povjerenik. Svi oni izravno su unosili promjene u zakon koji će kasnije postati poznat kao ‘lex Agrokor’. Autori lexa nedvojbeno su Odvjetnički ured Šavorić i Partneri, koji su napisali njegovu prvu verziju, koja je osam puta mijenjana i nadopunjavana, sukladno uputama potpredsjednice vlade Dalić, premijera Plenkovića te samih članova skupine.
Izbori u rujnu!?
Pojedini mediji se sada pitaju treba li se nadati da će ova objava mailova, a vjerojatno i još mnogih drugih, izazvati neke posljedice po ovu Vladu? Jer da je ‘lex Agrokor’ pao na Ustavnom sudu s pravom bi se moglo kalkulirati s padom Vlade koja je taj zakon donijela. Međutim, autentično i vrlo živopisno otkriće kako je uopće došlo do tog zakona i do preuzimanja Agrokora od strane potpredsjednice Vlade i njezinih kompanjona otvara pitanje treba li sada pasti samo Dalić ili čitava Vlada koja je to amenovala i usvojila. Sudeći po reakciji premijera Plenkovića ništa se od toga neće dogoditi.
Jer vrana vrani ne vadi oči.
Da je tome tako potvrdio je i sam Plenklović koji je u intervjuu s novinarima vodećih medijskih kuća na pitanje o mailovima Martine Dalić koji su procurili u javnost rekao sljedeće: ‘S Agrokorom živimo zadnjih godinu i pol dana. Danas je još jedna epizoda, danas sam i ja prvi put vidio te mailove. Kriza je eskalirala u siječnju prošle godine, shvatili smo razmjere te opasnosti, prema riječima gospodina Todorića kompaniji je prijetio stečaj. U tim okolnostima imali smo jako malo opcija. Opcije slobodnog tržišta i nacionalizacije Agrokora nisu dolazile u obzir, odlučili smo se na ovaj Zakon. Morali smo preuzeti političku odgovornost.
Ministrica Dalić preuzela je odgovornost, stručnjaci koji su bili angažirani razumjeli su tu temu i mi smo ih uključili u proces. A Most je sve znao, rekao je Plenković. Na dodatno pitanje je li baš moralo ispasti tako da isti ljudi koji su radili na ‘lex Agrokor’ u konačnici i provode taj zakon, Plenković je uzvratio da nije bilo vremena za drugačiju varijantu. „Da smo imali godinu ili dvije, mogli smo oformiti dvije-tri radne skupine i raditi komparativne analize insolvencijskih zakona. Ali mi to vrijeme nismo imali“, rekao je premijer Plenković.
Ipak da nije sve tako cool kako želi prikazati premijer Plenković potvrđuju i pouzdani izvori iz vrha stranke. Oni naime tvrde da su Dalićkini mailovi ozbiljno uzdrmali Plenkovića ali i ovu vladu, pa se tako u najbližem krugu premijerovih ljudi po hitnom postiupku počela razmatrati opcija izvanrednih izbora već početkom rujna ove godine. Već se, tvrde insajderi, spominje i konkretan datum – a to je nedjelja 9. rujan ove godine. Plenković i njegovi najbliži suradnici su svjesni da najnovija afera s mailovima potpredsjednice Vlade Martine Dalić ozbiljno tresu temelje Banskih dvora.U tom kontekstu mnogi se pitaju čekaju li Hrvatsku ove jeseni prijevremeni parlamentarni izbori. I još mnogo prije izbijanja spomenute afere neki mainstrem mediji su počeli pisati da se nešto kuha u Banskim dvorima, a informacija kako premijer Andrej Plenković razmišlja da u rujnu raspiše izbore nije bez razloga puštena u medije.
Igre prijestolja oko Agrokora će se tek razbuktati
No, sada se, nakon otvaranja najnovije afere s Dalićkinim mailovima postavlja pitanje isplati li se Plenkoviću, prije svega riskirati loš rasplet s Agrokorom, a time i financijski udar u državi, ali i nove napade desnice, koja želi uzeti dio HDZ-ova biračkog tijela. Što još Plenković i njegov tim može očekivati oko rasplitanja afere ‘Agrokor’ teško je za predvidjeti. Pogotovo što se uz najnoviju aferu oko mailova ponovno oglasio Ivica Todorić iz Londona, koji kao ranjena zvijer kojem je iz ruku otet plijen, opet oglašava i napada Plenkovića, Dalićku ali i cjelokupnu Vladu.
U tom kontekstu ne treba zaboraviti da je upravo Todorić prvi načeo Martinu Dalić nakon što je svojedobno u jednom od svojih blogova teško optužio potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva da je 28. ožujka prošle godine u 2.30 sati mailom jednom članu Uprave Agrokora prijetila uhićenjem ukoliko se ‘Lex’ ne potpiše. Podsjetimo, Dalićka je 30. rujna prošle godine, zatražila od premijera Plenkovića da se pregledaju svi njezini mailovi. Agenti SOA-e izvršili su detaljan pregled njezinih e-mailova i utvrdili da nikakvih prijetnji nije bilo.
“U elektroničkim komunikacijskim uređajima potpredsjednice Vlade Martine Dalić nisu pronađene poruke koje bi ukazivale na prijetnje prema gospodinu Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu Uprave Agrokora”, izvjestili su iz Vlade nakon što su dobili rezultate analiza svih e-mail poruka potpredsjednice Vlade koju su proveli djelatnici Sigurnosno obavještajne agencije i Zavoda za informacijsku sigurnost. Dakle, iz priopćenja je jasno da poruke nisu bile prijeteće, ali se ne demantira da je postojala komunikacija putem e-maila između potpredsjednice Dalić i vlasnika koncerna Agrokor. Također, nije se demantirao ni navod Ivice Todorića o postojanju maila potpredsjednice Vlade od 28. ožujka u 2.30 sati, ali nadležne službe su utvrdile da sadržaj maila nije prijetećeg karaktera. No, postavlja se pitanje kakve li je to poruke Martina Dalić slala Todoriću ili njegovim suradnicima u sitne noćne sate? A samo nekoliko mjeseci poslije stigao je i odgovor kakve je to mailove slala Martina Dalić.
Jer zbog tih njezinih mailova Plenkoviću, čini se ne preostaje ništa drugo nego što prije raspisati izvanredne izbore. Izvori tvrde da postoji velika vjerojatnost da bi se oni mogli održati 9. rujna ove godine. Svako oklijevanje može biti izuzetno riskantno, pogotovo što insajderi tvrde da bi se igre prijestolja oko Agrokora tek mogle razbuktati. Svjestan je toga premijer Plenković, koji, čini se, više ni malo ne dvoji da bi se prijevremeni izbori trebali održati u rujnu ove godine. Jer sve poslije može biti kasno.