Predsjednica Grabar-Kitarović, navodno, je tijekom službenog posjeta SAD-u upozorila Amerikance na planove hrvatske Vlade o nabavi izraelskih polovnih aviona,te istodobno izlobirala uplitanje Američkog veleposlanstva u cijeli proces nabave novih borbenih aviona
Ministar obrane Damir Krstičević bio je uvjeren kako će posljednji dani 2017. godine značiti i podvlačenje crte kada je u pitanju nabava nove eskadrile borbenih aviona, što predstavlja i revolucionarni iskorak kada je u pitanju poboljšanje obrambenih kapaciteta Oružanih snaga RH, ali i jedno od pozitivnijih ostvarenja Ministarstva obrane predvođeno generalom Krstičevićem. No, čini se kako je nabava borbenih avionih jedna od onih priča koje potvrđuju utjecaj stranih obavještajnih službi i diplomatskih krugova na hrvatsku politiku, ali i jedna od onih koja još jednom dokazuje zaoštrene odnose Banskih dvora i Pantovčaka…
Baš kada se mislilo da je sve gotovo, jer je nabavu nove eskadrile jednoglasno potvrdio i saborski Odbor za obranu, predsjednik Vlade, Andrej Plenković, cijelu je priču zaustavio izjavom “Želimo još temeljito s ministarstvom provjeriti sve ponude”. Podsjetimo, prije nego li je sve upućeno saborskom Odboru, četiri pristigle ponude detaljno je pregledalo i valoriziralo povjerenstvo Ministarstva obrane. S druge, pak, strane u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, neslužbeno se najavljivla sjednica Vijeća za obranu prije Božića, koja nije održana. Drugim riječima, izgleda da su se stvari zakomplicirale, te da je daljnji proces odlučivanja zakočen i što je najgore od svega, nema nagovještaja o tome kada bi se Vlada mogla ponovno pokrenuti.
Iako je na taj način premijer doslovno podigao ručnu i otvorio brojna pitanja na koja zasad nema odgovora, prema tvrdnjama naših izvora, nabavu borbenih aviona zaista su zaustavili Amerikanci zbog informacije kako će Hrvatska prihvatiti izraelsku ponudu polovnih borbenih aviona F16 – Barack.
Podsjetimo – na natječaj su finalno pristigle četiri ponude: ona američka za novi F16 Block 70, zatim švedska za Gripen, te grčka i izraelska za polovni F16. Što točno u tim ponudama stoji, ostala je manje-više strogo čuvana tajna, osim činjenice kako će ključni parametri u odabiru, osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti i međudržavni ugovor, cijena, te ono što je možda i najzanimljivije – paket poslovno-gospodarske suradnje, što znači kako će ugovor morati sadržavati i elemente investiranja u hrvatsko gospodarstvo.
Izraelci prevarili State Department?
Cijela priča krenula je u smjeru suprotnom od najava ministra Krstičevića krajem prošle godine, kada je američka kompanija, inače glavni opskrbljivač Pentagona, preko Američkog veleposlanstva izrazila nezadovoljstvo izraelskom ponudom jer je smatrala kako su njihove avione Izraelci preradili u toj mjeri da oni više ne odgovaraju standardima američkog proizvoda. Zato američka kompanija nije željela za njih odgovarati, niti izdavati rezervne dijelove Hrvatskoj, ukoliko se za njih odluči. Inače, „Lockheed Martin“, jedan je od najvećih globalnih proizvođača na području aeronautike, helikopterskih platformi, te raketnih i svemirskih sustava, a s predstavnicima te tvrtke sastao se i ministar Krstičević, tijekom službenog boravka u SAD-u u srpnju 2017. godine.
Sve se, ipak, dodatno zapetljava zbog činjenice, da je Izrael prije samog javljanja na natječaj, od američkog State Departmenta zatražio i dobio dozvolu za prodaju tih američkih aviona Hrvatskoj. Međutim, zahtjev koji je tada upućen State Departmentu, na
kraju nije odgovarao onome što je Izrael zaista ponudio Hrvatskoj. Sve te informacije, uz one iz švedskih diplomatskih krugova, došle su do samog premijera Plenkovića koji je potom stopirao cijeli postupak, a u svemu je važnu ulogu odigrala je pred sjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja se već duže nalazi u sukobu s ministrom Krstičevićem i to upravo zbog nabave novih borbenih zrakoplova. Na kraju, svjesna činjenice kako je upravo
ministar Damir Krstičević jedan od stupova Plenkovićeve vlade, Grabar-Kitarović udarcima na generala nanosi veliku štetu samom Plenkoviću. Tako je upravo Grabar-Kitarović, navodno, tijekom službenog posjeta SAD-u u prosincu 2017. godine, upozorila Amerikance na planove hrvatske Vlade o nabavi izraelskih polovnih aviona, te izlobirala uplitanje Američkog veleposlanstva u cijeli proces nabave novih borbenih aviona, kako bi stopirala Krstičevićev plan za suradnju Hrvatske s Državom Izrael.
Grabar-Kitarović favorizira Šveđane
Podsjetimo da je akutalni ministar obrane, Damir Krstičević, bio predložen za ministra obrane i u prvoj vladi Mosta i HDZ-a, međutim tada je na to mjesto postavljen Kolindin čovjek, Josip Buljević. Razlog je bio, zapravo, vrlo jednostavan – predsjednica je tada odigrala poveću ulogu u tome da Most odustane od koalicije sa SDP-om, pa se takvoj njezinoj odluci nitko nije mogao suprotstaviti, ali je Krstičević takvu odluku predsjednici itekako zamjerio. Njihov sukob je tako kulminirao upravo na temu nabave borbenih zrakoplova, koji su ništa drugo nego zamjena za MiG-ove 21, sada već svojevrsne relikvije.
Krugovi oko Pantovčka tako guraju švedski Gripen kao nasljednika starog ruskog lovca, dok s Banskih dvora ili preciznije s Krešimirova trga, blagonaklonije gledaju na polovne i povoljnije izraelske F-16 avione, koje su planirali nadograditi novijom američkom tehnologijom.
Grabar-Kitarović imala je na tu temu, u najmanju ruku zanimljive javne izjave, u kojima je više nego jasno davala do znanja tko je njezin favorit. Tako je još u travnju 2016.godine, tijekom istrage o remontu MiG-ova, kazala kako bi se Hrvatska, kada je zrakoplovstvo u pitanju, trebala osloniti na najmodernije tehnologije, a među avionima koji su ponuđeni Hrvatskoj, upravo je Gripen predstavnik te najmodernije tehnologije. Svog favorita potvrdila je i odlaskom u Švedsku krajem ožujka 2017. godine, gdje se sastala i s ministrom obrane Kraljevine Švedske.
No, kako ne bi sve ostalo na željama predsjednice oko nabave Gripena, pobrinuo se upravo Damir Krstičević. On je, naime, tijekom posjeta SAD-u kazao, kako je od Amerikanaca dobio zeleno svjetlo za nabavku aviona (Amerikanci zasigurno ne bi lobirali za švedske avione koji su u direktnom natjecanju s njihovim novim F-16).
U ovu borbu Pantovčaka i Banskih dvora, može se primijetiti, uključili su se i pojedini mediji pa je tako, primjerice, jedan komentator tvrdio kako su protiv Krstičevića oni koji žele zaraditi na provizijama od aviona, a druga komentatorica je objašnjavala da je Hrvatskoj nužna što bolja vojna suradnja sa SAD-om i Izraelom.
Izraelci nude široku suradnju…
Kako se u Vladi ozbiljno i dugoročno razmišlja o suradnji s Državom Izrael, svjedoči i činjenica kako su za vrijeme službenog posjeta izraelskog ministra obrane, Avigdora Liebermana, Hrvatskoj u rujnu 2017. godine, dvojica ministra nazočili susretu hrvatskih i izraelskih tvrtki koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Na konferenciji su predstavljene hrvatska i izraelska obrambena industrija, a upravo je to bila prigoda za potpisivanje Sporazuma o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja proizvođača
Države Izrael. Krstičević je poručio kako mu je drago „da Hrvatska ima prilike učiti od najboljih na području obrane i sigurnosti i također svoja iskustva i znanja podijeliti s Izraelom. Nadam se kako će ovaj susret rezultirati budućim poslovnim aranžmanima i uspješnom suradnjom izraelskih i hrvatskih tvrtki“. S druge strane, izraelski ministar obrane je poručio kako Država Izrael želi Hrvatsku pozicionirati na prostor jugoistočne Europe kao lidera i velikog igrača. U tom smjeru idu i izjave predstavnika izraelskih tvrtki, od kojih su neke već surađivale s nekim hrvatskim kompanijama, a navodno im je posebno zanimljiva suradnja na području robotike i IT sektora, ali i na kontroli granica.
Drugim riječima, tajnovitost izraelske ponude svime ovime kao da je nestala, a isto se dogodilo u zadnje vrijeme i sa švedskim ponuditeljem u trenutku kada je švedski SAAB, ponuditelj JAS 39 Gripena, hrvatskim novinarima neslužbeno potvrdio kako ne odustaje od posla, bez obzira na to što su i oni čuli da će preporuka MORH-a ići više u prilog nabave rabljenih izraelskih F-16 Baracka. Međutim, jedini prostor za “popravljanje” svoje ponude, Šveđani mogu imati jedino ako se u Vladi, bez obzira na to što je natječaj formalno dovršen, odluče da će još jednom poslati zahtjev za BAFO – najbolju i konačnu ponudu. Ako se Vlada odluči na to, slijedi i prilično nezgodna situacija, jer će ostalim ponuđačima također morati ponuditi jednaku priliku da budu „povoljniji“.
Protiv nabave tako starog aviona javno su se pobunili i neki bivši piloti Ratnog zrakoplovstva, pa je tako bivši pilot, Ivan Selak, rekao o izraelskom F16 kako je riječ, ne o rabljenom, već – izrabljenom avionu. Suočen sa svime navedenim, premijer je odlučio odgoditi donošenje odluke, jer u trenutnoj političkoj i gospodarskoj situaciji, donošenje krive odluke, moglo bi premijera koštati opstanka Vlade jer, ipak, riječ je poslu teškom barem milijardu eura. A predsjednica očito, zna što i zašto (mu) radi.