‘Tajne likvidacije’ likvidatorice Rajke Jagma(rević)!

0
1194
Borna Filic/PIXSELL

Cijeli postupak likvidacije nad višemilijunski vrijednom imovinom brisanog društva,  od 2014. do 2018. godine provodi se bez sudjelovanja osnivača, obzirom da niti jednom radnjom suda, niti likvidatorice,  nije obaviješten o likvidacijskom postupku, a rješenje o provedbi likvidacije nije nigdje objavljeno. U Sudskom registru nema podataka da se likvidacija  vodi, niti da postoji likvidacijska masa

Zakoni Republike Hrvatske mahom se mogu tumačiti – dvojako. Tako se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodi „neobična likvidacija“,  kako to tumače djelatnici suda. Naime, nakon brisanja društva iz Sudskog registra,  predlagatelj likvidacije podnio  je prijedlog za pokretanje likvidacijskog postupka protiv brisanog društva koje nije njegov osobni dužnik. Kao dokaz tražbine, u spis je  dostavljena javnobilježnička isprava koju je, navodno, potpisao punomoćnik, a a uz i punomoć izdana godinu i pol prije nego je po datumu sastavljen i ovjeren  javnobilježnički akt.

Rajka Jagmarević, stečajna upraviteljica – likvidatorica po nalogu Trgovačkog suda u Zagrebu,  dostavila je u spis, za potrebe prikupljanja sredstava iz likvidacijske mase, zaštićeni žiro-račun otvoren na njezino ime, kao fizičke osobe. Provjerom u Privrednoj banci dobili smo informaciju da je račun za koji se u spisu navodi da je dostavljen sudu za potrebe prikupljanja  likvidacijske mase, u stvari, zaštićeni račun fizičke osobe, Rajke Jagmarević, na koji se smiju isplaćivati samo primanja po osnovi plaće, račun koji otvaraju blokirane osobe kako bi na njih sjedala primanja koja su prema Ovršnom zakonu zaštićena od ovrhe.

Loading...

Sumnjiva dokumentacija

Cijeli postupak likvidacije nad višemilijunski vrijednom imovinom brisanog društva,  od 2014. godine do 2018. godine provodi se bez sudjelovanja osnivača, obzirom da niti jednom radnjom suda, niti likvidatorice,  nije obaviješten o likvidacijskom postupku, a rješenje o provedbi likvidacije nije nigdje objavljeno. U Sudskom registru nema podataka da se likvidacija  vodi, niti da postoji likvidacijska masa.

Međutim, zakon propisuje da likvidator mora na početku likvidacije sastaviti financijsko izvješće, završiti poslove koje je društvo prije brisanja započelo, naplatiti nenaplaćena potraživanja i namiriti vjerovnike, te na kraju likvidacije sastaviti završno izvješće. Da bi likvidacija uopće mogla započeti, registarski sud mora donešeno rješenje objaviti u javnom glasilu, a potom ga mora provesti kako bi javnost znala da je riječ o likvidacijskoj imovini brisanog društva.
Likvidacijska masa mora imati i svoj OIB, kako bi se u banci mogao otvoriti račun na ime likvidacijske mase d.o.o., i kako bi ona  mogla sudjelovati u pravnom prometu, izdavati račune, sklapati ugovore i obavljati druge poslove propisane zakonom.
Sve te poslove, likvidatorica Rajka Jagmarević, proteklih godina nije obavila, iako brisano društvo ima nenaplaćenih potraživanja u vrijednosti nekoliko milijuna kuna, za izgrađene i  prodane, a nenaplaćene nekretnine.
U sporovima pokrenutim radi naplate višemilijunskih potraživanja, koje je član društva pokrenuo u svoje ime, obzirom da nema druge mogućnosti,  sudovi odbijaju aktivnu legitimaciju, dok likvidatorica čiji je zadatak naplatiti potraživanja, sa članom društva ne komunicira, niti se na bilo koji drugi način interesira koje poslove za likvidacijsku masu treba obaviti, iako Zakon o trgovačkim društvima propisuje da likvidator donosi odluke u dogovoru sa članom društva.

No tu nije kraj kriminalnim radnjama.  U svrhu dokazivanja da brisano društvo nema dostatne imovine, likvidatorica je u spis dostavila procjenu nekretnine iz 2012. godine, na kojoj je potpis i pečat  sudskog vještaka, Bernarda Mahečića, koju vlasnik nekretnine nije nikada naručio, a sudski vještak tvrdi da ju nije ni izradio. Istodobno, sud i likvidatorica ne priznaju vrijednost nekretnine iz rješenja Porezne uprave, koja je na  vrijednost naznačenu u njemu,  razrezala i porez??!! Koliko ima takvih slučajeva u Hrvatskoj?  Gdje je kraj nesmiljenoj pljački goroj od nacionalizacije, goroj od pretvorbe i privatizacije, i užasnije od predstečajne nagodbe?

Dakle, poduzetnik godinama zna stvarati, privređivati, povećavati kapital u  trgovačkom društvu koje je osnovao, a nakon  što registarski sud pobriše  društvo s imovinom, jer prethodno nitko nije provjeravao ima li društvo imovinu,  sudovi uzimaju stvar u svoje ruke i izbacuju iz igre osobe koje su kapital stvorile, neovisno o tome ima li brisano društvo dugova (vjerovnika)  ili ne.

U likvidacijskom postupku nad imovinom  tvrtke o kojoj smo naprijed pisali, kao vjerovnici javili su se teleoperater i Porezna uprava, s potraživanjima u ukupnom iznosu od 80.000,00 kuna. Vrijednost cjelokupne imovine koja predstavlja likvidacijsku masu veća je od 9.000.000,00 kuna, a likvidatorica Rajka Jagmarević predložila je sudu da se likvidacija zaključi  i otvori stečaj, tvrdeći u svojem prijedlogu, da imovina nije dostatna za namirenje vjerovnika??!!!

Pljačka malih poduzetnika

Otvaranjem stečaja  ona, kao stečajni upravitelj, uzima upravljačko žezlo potpuno u svoje ruke i raspolaže imovinom kako želi. Članu društva ne dopušta pravo prigovora, nema pravo žalbe, niti utjecaja na provedbu likvidacijskog  postupka, a u stečajnom postupku on ne igra apsolutno nikakvu ulogu.  Od trenutka donošenja rješenja o likvidaciji (koja nije nigdje objavljena) likvidatorica nije poduzela niti jednu radnju u svrhu naplate potraživanja brisanog društva, nije čak načinila ni procjenu imovine, obzirom da je u spis dostavljena krivotvorena i izmišljinena procjena,  pa se nužno nameće pitanje – koja je zapravo uloga  likvidatora u cijelom likvidacijskom postupku, osim da na teret imovine brisanog društva naplati svoje imenovanje?
Ni zaštićeni žiro-račun fizičke osobe, ni krivotvorena procjena imovine dostavljena u spis, ni činjenica da predlagatelj likvidacije nije vjerovnik, kao ni okolnost da imovina brisanog društva (likvidacijska masa) ima vrijednost točno 99 puta veću od prijavljenih potraživanja dvaju vjerovnika, nisu dostatan razlog sucu da razriješi dužnosti likvidatora, niti USKOK-u da pokrenu postupak zbog zlouporabe položaja.
Istražujući ovu temu, doznali smo da takvih tvrtki i opljačkanih tzv. malih poduzetnika ima poveći broj. Država im je putem sudova oduzela legitimitet, te preko likvidatora i stečajnih upravitelja preuzela upravu nad imovinom, a da nisu bili dužni. Ima li takvih slučajeva i u Sjevernoj Koreji, Kini, Turskoj, Rusiji? Ili samo u Hrvatskoj?