Što će Plenković reći na ovo? Podatci od kojih ćete se ‘slediti’

screenshot

Premda se Vlada premijera Andreja Plenkovića ne prestaje hvaliti provedbom reformi, uz konstataciju da mi u Hrvatskoj živimo bolje negoli oni u Africi, čini se kako mu statistike kojima svako malo svjedočimo baš i ne idu na ruku.

Hrvatska je, naime, lani uz Bugarsku bila zemlja Europske unije s najmanjom stvarnom potrošnjom po stanovniku. S druge strane, Rumunjska se odvojila od skupine i zabilježila najveće poboljšanje. Pokazuju to procjene europskog ureda za statistiku. Prema pokazatelju kupovne moći kućanstva, samo deset zemalja EU lani je bilo iznad prosjeka EU, pokazuje Eurostat.

Time je njihov broj ostao isti u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu u statističkom uredu naglašavaju kontinuitet velike razlike među pojedinim državana. Primjerice, najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku iskazane paritetom kupovne moći (PPS) ponovno u 2017. godini bilježio Luksemburg, nekih 30 posto iznad prosjeka EU-a. Slijede Njemačka i Austrija sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka. U sljedećoj su skupini Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska čija se potrošnja kretala u rasponu od 14 do devet posto iznad prosjeka EU-a.

Najbliža je prosjeku Italija s kupovnom moći građana dva posto ispod te vrijednosti. U 12 zemalja EU-a kupovna moć građana mjerena stvarnom individualnom potrošnjom bila je do 25 posto ispod europskog prosjeka. Uz Italiju, najbliže su prosjeku EU-a bile Irska i Cipar, do deset posto ispod europskog prosjeka. Slijede Španjolska, Litva, Portugal i Češka s potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći od deset do 20 posto ispod prosjeka Europske unije.

Standard građana Malte, Grčke, Slovenije, Poljske i Slovačke bio je prošle godine od 20 do 25 posto ispod prosjeka. Rumunjska je u 2017. godini zabilježila najveće poboljšanje skokom potrošnje po stanovniku na razinu 32 posto ispod EU prosjeka. U godini ranije bila je 39 posto ispod tog prosjeka. Time se pridružila Estoniji i Latviji koje čine skupinu zemalja s potrošnjom po stanovniku nekih 30 posto ispod prosjeka. Mađari pak imaju kupovnu moć 37 posto ispod europskog prosjeka, što je istovjetno godini ranije.



U tom društvu na predzadnjem mjestu zemalja EU smjestila se i Hrvatska s realnom potrošnjom po stanovniku koja iznosi 39 posto ispod europskog prosjeka. U 2017. godini potrošnja je u Hrvatskoj iznosila 41 posto ispod prosjeka Unije, na poziciji iza nas tek je Bugarska. Dodaju li se ovim podatcima i razlike uočene pri usporedbi BDP-a po stanovniku tada svakako imamo razloga za brigu. Naime, na prvom mjestu je Luksemburg s BDP-om po stanovniku u lanjskoj godini koji je dva i pol puta veći od prosjeka Unije.

Najbliža mu je Irska s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka. Slijede Nizozemska, Austrija, Danska, Njemačka i Švedska s BDP-om po stanovniku otprilike za četvrtinu većem od prosjeka Unije. Hrvatska je na predzadnjem mjestu s BDP-om po stanovniku 39 posto ispod prosjeka Unije. U 2016. godini bio je 41 posto ispod tog prosjeka. Na začelju je prošle godine ponovno bila Bugarska s BDP-om po stanovniku 51 posto ispod prosjeka Europske unije.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI