Papu je sa svim počastima primio zadarski nadbiskup Lampridije, a sveti otac pomolio se nad grobom svete Stošije
Prvi je poglavar Katoličke crkve koji je posjetio hrvatske krajeve bio je srednjevjekovni papa Aleksandar III. Dogodilo se to 13. ožujka 1177. godine kada se spomenuti papa, uslijed nevremena, dok je bio na putu od Rima do Venecije zaustavio na Palagruži i Visu, a sve je zabilježio kroničar Boson, inače kardinal iz papine pratnje.
Nakon tog nepredviđenog zaustavljanja papa je produžio za Zadar gdje je veličanstveno dočekan. Prema rimskom običaju, pripremljen je za papu bijeli konj, poveden je u povorci gradom uz pjevanje lauda i kantika na hrvatskom jeziku. Papu je sa svim počastima primio zadarski nadbiskup Lampridije, a sveti otac pomolio se nad grobom svete Stošije u zadarskoj prvostolnici. O tome danas svjedoči i ploča. Postavljena je 1822. godine, za talijanske okupacije bila je skinuta, pa ponovo vraćena. Konačno papino odredište bila je Venecija, gdje je sklopio važan sporazum s tadašnjim carem Fridrikom I. Barbarossom.
Aleksandar III. bio je papa od 1159. do 1181. godine. Radilo se o važnom vremenu u europskoj povijesti, tijekom kojeg su vladali glasoviti vladari. Primjerice, rimsko-njemački car bio je spomenuti Fridrik I. Barbarossa, engleski kralj bio je Henrik II. Plantagenet (koji je posjedovao i velik dio Francuske), a u Hrvatskoj i Ugarskoj vladao je Bela III., djed Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Na Bliskom istoku Saladin je osvajao Siriju, a desetak godina nakon papine posjete Zadru muslimani su križarima preoteli Jeruzalem.
Papu Aleksandra III. izabrali su protivnici cara Fridrika I. Barbarosse (bilo je to vrijeme kad su se u Italiji sukobljavali gvelfi i gibelini tj. pristalice pape i cara). Ipak, kad je papa Aleksandar III. putem preko hrvatske obale došao u Veneciju, on i car tamo su se pomirili.