Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, svojim je riječima izgovorenim na Jasenovcu, koji je posjetila u društvu izraelskog predsjednika, uspjela naljutiti „i jednu i drugu stranu” politički podijeljenih Hrvata čiji se različiti stavovi možda najsnažnije osjećaju upravo po pitanju žrtava ovoga logora.
Predsjednica je jasno naglasila tko je bio zločinac a tko žrtve, te izrazila duboko žaljenje, no istovremeno je osudila sve totalitarne režime poistovjetivši komunizam i fašizam a upravo to je izazvalo konfuziju i bijes mnogih Hrvata.
Iako se na prvi pogled čini kako loša reakcija „lijevih i desnih” Hrvata ukazuje na predsjedničin promašaj, puno je vjerojatnije kako je izgovarajući (ne)ugodne povijesne istine – svojim govorom „pogodila u sridu”.
Jedan od nezadovoljnika je povjesničar Hrvoje Klasić koji je medijski odreagirao na govor Kolinde Grabar – Kitarović:
“Žao mi je i što se ponovo koristi ta teza o svim totalitarizmima na isti način i s istim osudama bez nijansi koje su prepoznavali i u prošlosti i danas brojni svjetski državnici, za razliku od modernih hrvatskih desničara. Osuditi zločine smatram apsolutno opravdanim i nužnim. Ali uspoređivati režime na tako pojednostavljen način bi nas moglo dovesti u situaciju da netko i zločine koje su bilo kada počinili Hrvati počne smatrati glavnim obilježjem bilo kojeg političkog sustava”, izjavio je Klasić.
Iz riječi ovog povjesničara lako se dade iščitat kako su i „zločini počinjeni od strane Hrvata tijekom Domovinskog rata, znak da je glavno obilježje tog perioda bio – fašizam. Sve što je hrvatska predsjednica izgovorila o Jasenovcu, fašizmu i komunizmu, a što se sada na veliko komentira, potpuno gubi snagu nad ovim nevjerojatnim riječima hrvatskog povjesničara koji je, pomno biranim izrazima, povukao snažnu paralelu između fašista i hrvatskih branitelja.
No, ovakvi Klasićevi stavovi samo su nastavak njegovih teorija o Domovinskom ratu koji rado naziva „građanskim”:
„Ako se maknemo od retorike zapjenjene desnice i nelagode ljevice kada se razgovara o ovoj temi, ostaje pitanje – je li se u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća događao građanski rat? – Ako se držimo pravno-povijesne terminologije, najbliža definicija bila bi da je rat u Hrvatskoj agresija, s elementima i građanskog rata. Pri čemu je bitan naglasak na ono “i” koje se često zna ispustiti ili zanemariti sa strane onih koji to osporavaju ili pak zagovaraju”, kazao je svojedobno.