Bio je osobit štovatelj Blažene Djevice Marije pa je slovo M stavio i na svoj papinski grb, a geslo Totus Tuus također je uzeo iz Marijanskih pobožnosti sv. Ljudevita Montfortskog.
Papa Ivan Pavao II., danas svetac Katoličke Crkve, rođen je pod imenom Karol Józef Wojtyła 18. svibnja 1920. godine, u gradiću Wadowice, 50 kilometara od Krakova.
Ivan Pavao II. postao je prvi papa ne-Talijan još od davne 1523. godine. Za svog je mandata proglasio 1.340 blaženika i 483 sveca, više nego svi njegovi prethodnici zajedno tijekom 500 godina. Imenovao je 231 novog kardinala. Bio je prvi papa u povijesti koji je stupio u židovsku sinagogu i muslimansku džamiju. Poznat je i po tome što se ispričao za pogreške koje su katolici činili u prošlosti. Tako se ispričao za katoličku umiješanost u trgovinu robljem, za proces protiv Galileja Galilea, za spaljivanja na lomači i vjerske ratove, za križarsko osvajanje Carigrada, te za neaktivnost i šutnju mnogih katolika za vrijeme Holokausta.
Papu Ivana Pavla II. smatra se izrazito zaslužnim u procesu rušenja komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi. Bio je osobit štovatelj Blažene Djevice Marije pa je slovo M stavio i na svoj papinski grb, a geslo Totus Tuus također je uzeo iz Marijanskih pobožnosti sv. Ljudevita Montfortskog.
U 26 godina pontifikata posjetio je 130 država, proputovao više od milijun kilometara, a zemaljsku kuglu obišao je tridesetak puta. Posjetio je oko 850 gradova. Imao je poseban odnos prema Hrvatim, medu koje je dolazio čak pet puta (tri apostolska pohoda Hrvatskoj i dva BiH). Svetima je proglasio Leopolda Mandića i Marka Križevčanina, a blaženima Alojzija Stepinca, Ivana Merza i Mariju Petković. Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, a njegovim blagdanom proglasio datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, 22. listopada, a svetim 27. travnja 2014. na Nedjelju Božanskog milosrda koje je toliko štovao. On sam proglasio je novih 1338 blaženika i 482 sveca.
Priznanje Hrvatske
U svojoj poruci za Novu 1992. Papa Wojtyla govorio je posve otvoreno: Hrvatski narod nije sam; svaki narod ima pravo da se poštuje njegov legitimni izbor; cijela Europa trebala bi se osjećati pogođenom i poniženom zbog hrvatske tragedije.
Sveta Stolica 13. siječnja 1992. priznaje Hrvatsku. Na kraju Note o priznanju izrazila je jasnu i dobronamjernu želju da Hrvatska, ulazeći u zajednicu naroda kao suverena i neovisna država, pridonese pomirbi na balkanskom prostoru i stvaranju svijeta koji će biti bratskiji i solidarniji. Bio je to Papin i vatikanski iskorak kao jedini mogući odgovor u zaštitu slobode i dostojanstva čovjeka i naroda. Treba reći da je cijelom procesu hrvatskog osamostaljenja pridonijela i Katolička crkva u Hrvatskoj i mnogi njezini djelatnici u brojnim hrvatskim katoličkim misijama diljem svijeta.
“Danas sam ovdje, u hrvatskoj zemlji kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja koje je navještaj ljubavi, sloge i mira”, rekao je papa Ivan Pavao II., kada je 10. rujna 1994. prvi put posjetio Hrvatsku.
Govori
Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Posljednje Papine riječi bile su na poljskom jeziku i glasile su: “PozwOlcie mi odejšć do domu Ojca” (Dozvolite mi otići u Očev dom).
Preminuo je na današnji dan, 2005. godine.