Ovakav prijedlog rješavanja sukoba sa Slovenijom još niste vidjeli

ured predsjednice

Dragovoljac i veteran Nino Rilović obratio se pisanim putem portalu dnevno.hr nudeći uz priložene fotografije rješenje razgraničenja Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu.

U pismu poslanom na našu adresu podsjeća kako je prošlo više od pola godine od odluke Arbitražnog suda o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije te nije ništa učinjeno da bi se taj problem riješio.

Sabor je donio odluku da se izađe iz tog postupka i Hrvatska ne priznaje rješenje tog suda. Slovenija inzistira na implementaciji te odluke koju Hrvatska s pravom ne uvažava i opet smo u pat- poziciji. Hrvatska politika sada inzistira na bilateralnom rješenju, ali još nije Sloveniji ponudila nikakav prijedlog o kojem bi se onda pregovaralo i našlo rješenje koje bi zadovoljilo obje strane. Zato evo jednog prijedloga s nacrtanom kartom pa idemo na detaljnije objašnjenje te karte.

Prema karti Arbitražnog suda Slovenija dobiva 3/4 Piranskog zaljeva i tzv “koridor” kojim izlazi na međunarodne vode (što je osnovni zahtjev Slovenije u morskom razgraničenju). Sam koridor i mali ostatak do talijanskih voda pripada Hrvatskoj, tako da je i to jedno hibridno rješenje. Prema drugoj karti, morsko područje tog predloženog koridora postaje vlasništvo Slovenije (točne dimenzije i geografski položaj nalaze se u odluci arbitražnog suda), tako da ona ima direktni pristup međunarodnim vodama, a za pristup drugom dijelu slovenskih voda u Piranskom zaljevu Hrvatska joj omogućava “koridor” kroz svoje vode (gornja i donja granica tog koridora su paralelne sa granicom talijanskih voda, a područje je široko koliko i prvobitno zamišljen koridor)”, sugerira naš čitatelj. Prema njemu, rješenje polazi od toga da je Hrvatska u ime dobrosusjedskih odnosa voljna učiniti neke ustupke, dakako bez prisile.

Pristup međunarodnim vodama je za Sloveniju od velike važnosti i EU inzistira da se to pitanje riješi na način da se Sloveniji to omogući, bez obzira na striktnu primjenu pomorskog prava po kojem to rješenje nije moguće. Isto kao u životu, kada dvoje dobrih susjeda dođu odjednom u situaciju da moraju rješavati takav problem, jedan drugome će učiniti neki ustupak (bez obzira na formalno pravo), ali ne tako da netko iskoristi tu dobronamjernost i pretvori u naivnost, a pogotovo ne na vlastitu štetu. Zadovoljava li ovo drugo rješenje te kriterije?



Podsjetimo da je međunarodni arbitražni sud pri određivanju granične crte na kopnu i moru trebao primijeniti međunarodno pravo prema načelu pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa. Slovenija dobiva ono što joj je najvažnije, a to je dio mora koji izlazi na međunarodne vode, dok Hrvatska zadržava većinu mora u Savudrijskoj vali, koje je i do sada smatrala svojim te ono što je Hrvatskoj i najbitnije u geostrateškom smislu, punu kontrolu tog dijela granice s talijanskim morem”, tvrdi Rilović, napominjući da je došlo do velikog nepovjerenja između političara te da više nitko nikome ne vjeruje, a to je, dodaje, veliki uteg.

Ako bi se taj mali dio mora prepustio u vlasništvo Slovenije, onda bi to bila garancija da se takav budući sporazum mora poštivati. Naravno, treba detaljno razraditi nesmetani prolaz svih slovenskih i stranih brodova koji prolaze koridorom, a odredišne luke su im u slovenskim vodama. Jedini uvjet Hrvatske za primjenu ovakvog razgraničenja na moru trebao bi biti taj da ovo bude dio cjelovitog rješenja razgraničenja Hrvatske i Slovenije, tj. da se kopneno razgraničenje u potpunosti primijeni prema odluci Arbitražnog suda”, zaključio je Rilović.

Karta prema odluci Arbitražnog suda

Karta prema mogućem sporazumu

Facebook Comments

Loading...
DIJELI