Od Turaka do danas: Rezultati svih popisa stanovništva u povijesti BiH

Apsolutne brojke pokazuju ipak kako je Bošnjaka oko 130.000 manje nego 1991., broj Srba smanjio se za 280 tisuća, a Hrvata je manje za čak 220 tisuća, te su oni najveći gubitnici rata i poraća u BiH.

Najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog  početka 17. stoljeća, a proveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – „defteri“ su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalaze se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao „Tapu defteri“.

Pedesetih godina XX. stoljeća Turska je BiH dostavila kopije nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u proučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda. Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije bili su pohranjeni u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom srpskog granatiranja Sarajeva 16. i 17. svibnja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli.

Aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva. Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika.

Drugi popis  popis stanovništva u BiH za vrijeme austro-ugarske vlasti izvršen je 1885. godine, a prema podacima, tada je u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika.

Slijedeći popis je izvršen 1895. godine i tada se broj stanovnika popeo na 1.568.092, a posljednji popis stanovništva pod austro-ugarskom vlašću u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Broj stanovnika tada je bio 1.898.044.



Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.

Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u BiH i po njemu u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika, dok je prema popisu iz 1931. godine bilo 2.323.555 stanovnika.

Drugi svjetski rat donosi promjene u političkom sustavu Jugoslavije i 1948. kada je izvršen popis stanovništva njeno službeno ime je bilo Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriju NR Bosne i Hercegovine koja obuhvaća površinu od 51.200 km² . godine živjelo je 2.564.308 stanovnika.

Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31.03.1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine, s tim da je većinski hrvatski kotar Odžak ukinut, a njegov teritorij pridružen kotaru Modriča. Prema podacima popisa iz 1953., u BiH je tada živjelo 2.847.459 stanovnika.

Treći po redu popis stanovništva u  FNRJ objavljen je 30.03.1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na „kotare“, i uvedena podjela na „okruge“. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još imaju granice povučene 1961. tada je u BiH živjelo 3.277.948 stanovnika.

Slijedeći popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine, a broj stanovnika tada se popeo na 3.746.111.

Deset godina kasnije, 1981. godine, prema podacima novog popisa, BiH je imala 4.124.256 stanovnika.

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u ožujku 1991. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1991. godine u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. proveden je od 1. do 15.10.2013. i BiH je tada imala 3.791.662 stanovnika – od toga 2.371.603 u Federaciji BiH, 1.326.991 u Republici Srpskoj i 93.028 u Brčko Distriktu (Bošnjaci 1.769.592 (50,1%), Srbi 1.086.733 (30,8%), Hrvati 544.780 (15,4%), ostali: 130.054 (3,7%).

Popis je pokazao kako je BiH 2013. godine siromašnija za više od 845.000 stanovnika u usporedbi s 1991. kao i da se značajno promijenio udio konstitutivnih naroda u etničkoj strukturi, pri čemu su Bošnjaci postali dominantan narod jer ih je u toj zemlji unatoč demografskim gubicima tijekom rata tada 7% više nego uoči 1991., udio Srba je gotovo identičan u usporedbi sa stanjem prije 25 godina, a Hrvata je za 2% manje nego uoči rata. Apsolutne brojke pokazuju ipak kako je Bošnjaka oko 130.000 manje nego 1991., broj Srba smanjio se za 280 tisuća, a Hrvata je manje za čak 220 tisuća, te su oni najveći gubitnici rata i poraća u BiH.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI