Velebitski ustanak (1932.) izraz je borbe ličkih Hrv za slobodu i nezavisnost, a ne negativno fašističko nasljeđe. (Franjo Tuđman, 1995.)
KBUZ BASTION VUKOVAR poziva Vas na obilježavanje Velebitskog ustanka koje će se održati u petak, 7. rujna, u Brušanima, Jadnovom i Gospiću.
Ovdje donosimo program događanja.
PIJETET
BRUŠANE – 11:00
· Spomenik Velebitskom ustanku 1932.
· Crkva sv. Martina – misa zadušnica
predvoditelj: (vlč. Zlatko Sušić – Župa Bilaj)
JADOVNO (KRČ) – 12:00
· Grob Stjepana Devčića
prigodno slovo:
(Mile Biondić, predsjednik UHDDR-a Grada Rijeka)
· Spomen-križ Velebitskim ustanicima – 1932.
prigodno slovo:
(Joso Mraović, predsjednik UHDDR-a Gospić/Bilaj)
SVEČANA AKADEMIJA
GOSPIĆ – 13:00
· Hotel Ante – Jasikovačka ul. 11
▪ prigodno slovo
(Dragan Hazler, predsjednik HAZUD-a)
▪ Olujni zov slobode
(Ivan Biondić – Ivot, glasnogovornik HAZUD.a)
▪ Velebitno blagovanje
GOSPIĆ – 17:00
● Kulturno informativni centar – Gospić
▪ kreativna radionica: Hrvatska i Hrvati (1932. – 2050.)
▪ uvodno slovo:
(Ivica Filipović, predsjednik Centra „Gavran”)
VELEBITNA SVITANJA
Kao prvi pokušaj oslobođenja Hrvatske od kolonijalno-okupatorskog srpskog režima, Velebitski ustanak -1932. predstavlja ključ, bez kojega se suvremena povijest Hrvata nikako ne može razumjeti u svojoj najdubljoj emancipacijskoj dimenziji.
(Nedjeljko Kujundžić, 1992.)
Ako, dakle, hoćete da vam rieč ima miesto kod razumnih glavah, nastojte poznati uzroke i njihove prave naravske posliedice
(Ante Starčević, 1867.)
1. Kontekstualiziran projektom „Velebitsko-vukovarski pobjednički krug (1932.-1995)“, riječ je o iznimnom događaju (v. moto), koji, vjerojatno, nije slučajno gurnut na rub povijesna zaborava. Naime, otkrivanjem njegova emancipacijskoga potencijala, stubokom se obesnažuje redukabilna historiografska (historia reducta) i, s tim u svezi, “službena” kolonijalno-politička paradigma, što je obilježava bankrotirana (o)pozicijska politika ”novoga smjera” (od 2000. Do danas).
2. Spomenutu paradigmu, zabacujući poznato stekliško uzročno-posljedično načelo (v. drugi moto), protupovijesno svjedoči: Goldsteinova boljševičko-antifašistička („1941.: GODINA KOJA SE VRAĆA“) i, tome prispodobna, Pupovčeva velikosrpska (vulgo: četnička) aksiomatika („Jadovno /1941./ je matica svih kasnijih zločina druge polovice XX. stoljeća u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“).
3. Potonja je Pupovčev nesebični poklon “Beogradu glavnom gradu matične države Srba u Hrvatskoj”, gdje je uoči beogradska dolaska Josipovića „na noge Nikoliću“ – pod nazivom Srpski Yad Vashem – pokrenuta gromoglasna akcija PODIGNIMO SPOMENIK SVIM ŽRTVAMA USTAŠKOG GENOCIDA OD JASENOVCA/JADOVNA DO OLUJE, čiji je velikodušni pokrovitelj, upravo, ex-predsjednik Srbije, četnički vojvoda, Tomislav Nikolić – Grobar.
4. U tom su kontekstu Slavko Goldstein (kao “posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za kulturu”) i Milorad Pupovac (kao „predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora”), središnji su oblikovatelji ANTIFAŠISTIČKE LIGE REPUBLIKE HRVATSKE, koja je – kao odvjetak LIGE ANTIFAŠISTA JUGOISTOČNE EVROPE (TITOSLAVIJA) – u (ne)izravnoj funkciji velikosrpskoga SANU-Memoranduma (2).
5. S obzirom na to, priča i oko Velebitskog ustanka (1932.), kojega su iz taktičkih razloga podržali hrvatski onodobni hrvatski komunisti, omogućava tek razbistravanje jednoga od prijelomnih razdoblja suvremene hrvatske povjesnice (v. niže tablicu). U tom ustaško-antifašističkom ozračju („prvi pucanj u onodobni nepravedni versajski poredak“) – kao inačica stara hrvatskog pozdrava – upravo je pronikao slobodarski poklič ZDS , koji se danas kriminalizira glede nelustrirana jugo-komunističkog i aboliranog srbo-četničkog totalitarizma.
6. U svakom slučaju, onkraj jugoboljševičko-velikosrpskIh zamagljivanja, tek je uz VELEBITNA SVITANJA moguće razumjeti, odnosno zaglaviti dramatično poglavlje Drugoga svjetskog rata (i njegova poraća) i, s tim u svezi, posebice tragičnu epizodu jadovnjačke toponimije koja, nakon iscrpljene „jasenovačke“, prerasta u „jadovnjačku mitomaniju“.
7. Štoviše, u tom je zamagljenom ozračju odgođeno i zaglavljivanje Domovinskog rata (1990.-1995.), što je središnja pretpostavka glede konstituiranja Hrvatske kao normalne političke zajednice. Naime, riječ je o HRVATSKOJ NACIJI (inače, nepoznata/nepriznata kategorija u hrvatskom Ustavu), koja bi, naspram „zapadno-balkansko (č)etničke“, bila u funkciji „zapadno-europske liberalne demokracije“. Ni manje, ni više.
STOP PARTITOKRACIJI – SLOBODA HRVATSKO NACIJI!
Pripremio:
prof. dr. sc. Ivan Biondić – IVOT
glasnogovornik HAZUD-a
koordinator KBUZ BASTION VUKOVAR