Nisu ga spomenuli ni jednom riječju u središnjem Dnevniku, a zaradio im je milijarde. Sad znamo i zašto

0
310
Sanjin Strukic/PIXSELL

Na vijest o smrti odvjetnika Marijana Hanžekovića i dalje stižu oprečne reakcije sa svih strana. U nedjelju, 28. siječnja ujutro, kada je Jutarnji list objavio da je preminuo, gotovo svi hrvatski mediji izvijestili su o tome jer je, realno gledajući, to bila jedna od glavnih vijesti dana.  Velik dio medija objavio je i reakcije koje je njegova smrt izazvala.

U središnjim dnevnicima komercijalnih televizija, Hanžekoviću su posvećeni prilozi od šezdesetak sekundi, dok se u središnjem Dnevniku Hrvatske radiotelevizije o događaju šutjelo. U 36 minuta trajanja Dnevnika, preminuli odvjetnik nije spomenut ni jednom jedinom riječju. U popodnevnom Dnevniku pročitali su na kraju kratku obavijest o smrti, no u središnjem Dnevniku državne televizije o Hanžekoviću ni traga ni glasa.

Loading...

Izvijestio je HRT u nedjelju u 19 sati o Čiliću, rukometnim navijačima, problemima o Rusiji i još mnogo toga, a o smrti jedne od najmoćnijih figura u novijoj povijesti Hrvatske- ni riječi. Negdje usred Dnevnika obavijestio nas je o smrti osnivača IKEA-e, Ingvara Kampara, a odvjetnika koji im je zaradio milijarde na ovrhama zbog neplaćanja pristojbi- zaboravili su spomenuti.

Radi li se o uredničkom propustu ili običnom licemjerju, nikada nećemo saznati. Međutim, indikativno je primijetiti da je na HRT-ovom portalu u vijest o Hanžekovićevoj smrti umetnut videoprilog novinara Branimira Zekića iz 2016. u kojemu se o odvjetniku progovara s kritičke pozicije, a glavni je sugovornik priloga jedan odvjetnikov ljuti kritičar. I sam prilog počinje prosvjedom Radničke fronte protiv Hanžekovića, te Pernarovim urlanjem u Saboru.

Otkuda ovakav HRT-ov odnos prema čovjeku koji im je donio milijarde? Kako se sada čini, razlozi ovakva licemjernog HRT-ova ispraćaja Hanžekovićeve smrti vjerojatno leže u činjenici da je od 1. siječnja ove godine na snagu stupio novi Zakon o HRT-u u kojem, među ostalim, stoji kako više ne koriste odvjetničke urede za ovrhe, već će to ubuduće činiti sami.

Podsjetimo, HRT je najveći generator ovrha nad građanima i godišnje ih pokrene gotovo 110.000. Prema posljednjim podacima godišnji prihod HRT-a je 1, 39 milijardi kuna, a od tog iznosa pristojbe (čitaj ovrhe) čine 1, 19 milijardi, odnosno čak 85% HRT-ovih prihoda.

Razmislite o ovim informacijama prije nego što stisnete like na novi neljudski komentar o Hanžekovićevoj smrti. ‘Kralj ovrha’ je umro, ali ‘kraljevstvo’ je ostalo, a oni koji su navikli živjeti u njemu, postaju sve pohlepniji.

Hrvatski sabor sutra, u srijedu, 31. siječnja ponovno raspravlja o Ovršnom zakonu. Pitamo se hoće li ga ikada ukinuti.