Navedeni zakon spriječava ilegalne kreditore u oduzimanju imovine hrvatskih građana
Svako malo u javnost procure informacije da je Hrvatska kolonija EU te da mnogi naši dužnosnici rade na štetu Lijepe naše i njenih građana za neke ‘više’ (čitaj financijske) ciljeve. Zadnji primjer je pokušavanje rušenja zakona poznatog kao Lex Škibola gdje se ponovo uz pomoć domaće ‘pete kolone’ želi srušiti zakon koji pomaže građanima, ali očito nekome jako smeta.
Tim povodom prioćenjem za medije oglasio se autor zakona, nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Na Europskom sudu pravde će se sutra (5.9.2018.) raspravljati o Zakonu o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (Lex Škibola). Navedeni zakon spriječava ilegalne kreditore u oduzimanju imovine hrvatskih građana. Najviše takvih kredita emitirano je na otoku Rabu, a pretpostavlja se da je u Hrvatskoj emitirano preko 15 000 toksičnih kredita od različitih neovlaštenih vjerovnika.
Iznimno jaka lobiranja of financijskog sektora su vršena na izvršnu vlast da do zakona ne dođe, sjećamo se i slika trojice predstavnika Raiffaisen zadruga koji na stražnja vrata Hrvatskog sabora ulaze kako bi ih primili u Klubu HDZ-a.
Mjesec dana nakon stupanja na snagu zakona koji je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola na terenu se javljaju presude u korist oštećenika, dolazi do obustava na stotine ovrha i deložacija. Raiffaisen zadruge ubrzo podižu tužbu za ocijenu ustavnosti na Ustavnom sudu kako bi anulirale zakon. Odgovor ustavnog suda još nije stigao, a sutkinja sa Raba Mirella Rodin šalje zakon na preispitavanje Europskom sudu pravde. Iako suci imaju legitimno pravo poslati određeni zakon na preispitavanje Europskom sudu, opravdano postavljamo pitanje koji su motivi i zašto slati na presipitavanje zakon koji pomaže velikom broju građana.
Sutkinja Mirella Rodin 9. studenog 2017. podnosi prethodno pitanje koje je sastavljeno od 4 podpitanja u kojima preispituje usklađenost zakona sa Ugovorom o funkcioniranju EU. Ne razjašnjena okolnost, zanimljiva javnosti, pojavljuje se 26.06.2018. godine kada sutkinja Mirella Rodin iznenadno traži izuzeće u predmetu koji je poslala Europskom sudu na razmatranje. Zašto sutkinja traži izuzeće, koji su formalni razlozi, a koji stvarni pitanje je koje moraju riješiti novinari i institucije. Predmet „Milivojević“ u kojem se sutkinja Mirela Rodin izuzela prema našim informacijama niti nakon 40 dana nije dodiljen niti jednom drugom sucu. Posljedice izuzeća suca mogu biti vrlo važne za daljnji tijek postupka koji u tim okolnostima počinje ispočetka, jer se dodijeljuje novom sucu, a zahtijev za prethodnu odluku tada postaje upitan jer ga nije uputio novi sudac, nego prethodna sutkinja koja se izuzela.
Sve ove okolnosti su vrlo sumnjive tisućama oštećenih dužnika koji traže odgovore na različitim mjestima zabrinuti za svoju sudbinu ukoliko dođe do anuliranja zakona.”