Hoće li se, i kada konzervativna struja HDZ-a probuditi, pitanje je koje se svako malo provuče među članstvom ove stranke, ali i među pristašama koji nisu pretjerano skloni načinu na koji Andrej Plenković rukovodi ovom demokršćanskom političkom opcijom. Naime, ne treba biti pretjeran stručnjak da bi se spoznalo kako aktualni šef stranke Plenković nema baš nikakva doticaja s konzervativnim svjetonazorom, baš kao što nema pretjeranog doticaja s desnom strujom HDZ-a kojega profilira u stranku političkog centra, što usprkos izrazito stabilnom rejtingu stranke (barem ako je vjerovati anketama) ne pada svima podjednako dobro.
U nekoliko navrata HDZ-ovi desno orijentirani buntovnici, pokušali su revoltirano ukazati na te postupke čelnog čovjeka svoje stranke, a posljednji takav slučaj odvio se tijekom ratifikacije Istanbulske konvencije, međutim sve one koji bi u datom trenutku pokušali svrgnuti ga s trona stranke Plenković je na vrijeme marginalizirao, pa i ušutkao. Jedan od onih čiji je utjecaj sveden na margine jest i nekadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač, koji u HDZ-u ima sve manji utjecaj.
Unatoč tome, Kovaču se tijekom gostovanja na N1 televiziji nametnulo nekoliko pitanja koja su uistinu intrigantna, a kroz koja je progovorio i o vlastitim političkim ambicijama. na upit novinara, hoće li se kandidirati za protukandidata Andreju Plenkoviću na unutarstranačkim izborima, Kovač je dao izrazito znakovit odgovor navodeći da svaki član HDZ-a koji podmiruje svoje obveze može birati, aloi i biti biran.
Odgovor je ovo kojim Kovač nije posve otklonio opciju kandidature. ”Kad budu raspisani unutarstranački izbori mnogi kolege će se za nešto kandidirati”, rekao je Kovač naglašavajući da unutarstranački izbori sada nisu pitanje. ”Sve u svoje vrijeme”, zagonetno je naveo odbacujući mogućnost kandidature za Europski parlament.
”Bavim se nacionalnom politikom, želim da HDZ bude najjača snaga u Hrvatskoj”, rekao je među ostalim HDZ-ovac kojega je iznenadilo pitanje o kandidaturi za glavnog tajnika Vijeća Europe, što je inače funkcija na koju pretendira ministrica Pejčinović Burić. ”Nisam ništa želio, ja nisam kandidat, ja sam čovjek i nacionalni političar. Želim djelovati da se Hrvatska promijeni na bolje”, odgovorio je Miro Kovač. Znači li ta njegova želja za ostankom u Hrvatskoj, da doista ima namjeru suprotstaviti se Plenkoviću ostaje za vidjeti. Činjenica jest da se uz Kovača, Davor Ivo Stier u djelu javnosti predstavljaju kao HDZ-ovi najutjecajniji konzervativci koji slove za svojevrsnu branu stranke od Plenkovićeve potpune liberalizacije.
Tom stavu, djelom su pridonijeli i oni sami, kada su oštro ustali u bitku protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, protiv koje se uistinu i jest pobunio desni ogranak te stranke, no vrlo brzo javnost je saznala kako je upravo Kovač bio jedan od onih koji su se prije nekoliko godina grčevito zalagali za ratifikaciju Konvencije koju je nedavno kritizirao.
Miro Kovač, reći će oni koji ga dobro znaju čovjek je velikih ambicija i zavidne prije svega diplomatske karijere, a san da postane ministrom vanjskih poslova živio je izrazito kratko. U periodu kada je srušen Tomislav Karamarko, javnim se prostorom proširila priča kako bi upravo on trebao biti taj koji će ga naslijediti i suprotstaviti se Plenkoviću, od toga dakako nije bilo ništa, štoviše, pokušaj suprotstavljanja prvom čovjeku Vlade baš na spomenutoj Konvenciji platio je gubitkom tajničke fotelje u HDZ-u.
Učinilo se potom, promatračima zbivanja na političkoj pozornici da će srušeni Stier i Kovač udružiti snage kako bi Plenkoviću uzvratili udarac i vratili stranku na konzervativne pa i demokršćanske temelje, no čini se kako se odvija posve suprotan, i pomalo neočekivan scenarij. Naime, ono što se Kovaču zamjerilo u konzervativnim redovima sjednica je Saborskog odbora za vanjsku politiku, kojim predsjed
Ista je naglo prekinuta baš u trenutku kada se trebala povesti debata o Marakeškom kompaktu koji je posvađao hrvatsku političku javnost. Sjednica Odbora održala se na brzinu, a prekinuo ju je navrat-nanos glasovanjem šef Odbora Miro Kovač. Tim činom zapravo su otvorena vrata i konačnom prihvaćanju sporazuma o migrantima, koji je zavadio političare, a na ovaj potez HDZ-ova Kovača upozorili su saborski zastupnici Mosta koji su na svojem Facebook profilu objavili i video uradak koji vrlo precizno pokazuje kako Kovač ubrzava zaključavanje glasova, ne dopuštajući Mostovcima Petrovu i Grmoji da iznesu amandman na izvješće o usvajanju Kompakta.
Tijekom prilično žustre rasprave na sjednici Odbora oštri Grmoja dobacio je Kovaču da ne bude Plenkovićev poslušnik, i nakon sjednice Mostovci predvođeni Božom Petrovom pokušali su upozoriti na odluku o Marakešu, zaključujući kako je ona po svemu sudeći već donesena negdje drugdje, a ne u Hrvatskoj.
Slučajno ili ne, sjednica je okončana tako da je Marakeški sporazum podržan, a potporu istom i prije sjednice dao je Kovačev nadređeni Andrej Plenković koji je u više navrata govorio o njegovoj važnosti, ulazeći u konflikt sa šeficom države, a ulogu onoga koji će posao na Odboru za premijera odraditi po svemu sudeći preuzeo je Kovač koji mora da nije niti imao previše izbora.