Dan sjećanja na Holokaust: Crvena armija oslobodila preživjele iz logora smrti u Auschwitzu

0
109

U logoru je tijekom pet godina ubijeno više od milijun ljudi od kojih su 90 posto bili Židovi. Većina je ubijena u plinskim komorama Ciklonom B

Rasistički progon i istrebljenje Židova, Roma i drugih takozvanih nearijevskih rasa, političkih neistomišljenika, invalida, homoseksualaca i ratnih zarobljenika, koje je nacistička Njemačka pokrenula i provodila diljem Europe naziva se Holokaust. Spomen na ovu mračnu stranu ljudske povijesti obilježava se 27. siječnja kao Međunarodni dan sjećanja na Holokaust jer je tog dana 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila preživjele zatočenike nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz -Birkenau. Logor se nalazio u Poljskoj blizu grada Oświęcima (njem. Auschwitz), oko 50 kilometara zapadno od Krakova, nedaleko od rijeke Visle.

Nekoliko mjeseci prije toga Heinrich Himmler, kako su se Sovjeti približavali, naredio je uništenje krematorija u kojima su spaljivana trupla. Plinske komore također su uništene i to u siječnju 1945., uoči samog dolaska Crvene armije.

Loading...

Nijemci su prisilili oko 60.000 zatočenika da napuste Auschwitz i marširajući se presele u logor Loslau (tzv. Marševi smrti). U Auschwitzu je ostalo samo 7.500 ljudi koji su bili bolesni ili preslabi za hodanje. Oko 20.000 zatočenika iz Auschwitza uspjelo je doći do logora Bergen-Belsen gdje su ih kasnije oslobodili Britanci u travnju 1945. godine.

Logor je otvoren 1940. godine, a sastojao se od tri glavna dijela: Auschwitz I., administrativni centar, Auschwitz II. (Birkenau) kamp za istrebljivanje, i Auschwitz III. (Monowitz) radnički kamp. U logoru je tijekom pet godina ubijeno više od milijun ljudi od kojih su 90 posto bili Židovi. Većina je ubijena u plinskim komorama Ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjavanjem, prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i medicinskim eksperimentima.

Tijekom cijelog (1933. – 1945.) holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Rezoluciju o obilježavanju Dana sječanja na Holokaust donijela je Generalna skupština UN-a 2005. godine. Njome se apelira na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve holokausta. Također, Rezolucija ohrabruje razvoj obrazovnih programa čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprječavanju genocida u budućnosti. Međunarodni dan sjećanja na Holokaust svake godine obilježava se i u Hrvatskoj središnjom komemoracijom na mjestu bivšeg logora Jasenovac.

Riječ holokaust izvorno, u grčkoj i rimskoj religiji, odnosi se na žrtvu paljenicu zemaljskim i podzemnim bogovima i dušama pokojnika, pri čemu se obično spaljivala cijela žrtvena životinja. Obred se obavljao noću, a životinja je morala biti crna. Obred je postojao već u egejskoj civilizaciji.

U suvremeno doba pojam označava sustavno uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma.