Za sada ne može reći kako će se stvar odvijati niti kako će sudovi reagirati na ovaj zakon, jer ima mnogo postupaka u kojima je već predala zahtjev za ništetnost, prije nego što je Lex Škibola uopće ugledao svjetlo dana
Zagrebačka odvjetnica Ana Galoši Comisso dugi niz godina zastupa brojne oštećenike RBA kreditno-štednih ureda iz Graza. S oduševljenjem je dočekala popularni Lex Škibola, kako je u Saboru nazvan nedavno izglasan Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s RBA uredima. Zakon je ovaj tjedan objavljen u Narodnim novinama i idući tjedan stupa na snagu. Istodobno, očekuje se da će skoro većina od ukupno 30 tisuća oštećenika pokrenuti na sudovima postupak ništetnosti Ugovora koje su potpisivali. Zbog toga smo razgovarali s odvjetnicom Galoši Comisso, kako bi nas uputila na sljedeće korake.
- Prije nego što krenemo, htjela bi reći kako je Lex Škibola, kojeg je pokrenuo mladi saborski zastupnik iz Rijeke iznimno čist, jednostavan i lako primjenjiv. Svakako nam je olakšao posao, posebice nama odvjetnicima koji se bavimo ovom problematikom. Imam brojne slučajeve građana koji se godinama bore protiv RBA zadruga iz Austrije na hrvatskim sudovima i svima kažem kako će sada sve biti lakše, objašnjava odvjetnica.
Ističe kako je nužno da svi oštećenici shvate kako sami, pojedinačno, moraju podići tužbene zahtjeve za ništetnost tih ugovora. Zakon vrijedi za sve ali svaki ponaosob mora dokazivati štetnost kredita kojeg je potpisao s austrijskim zadrugama.
- Ima svakakvih slučajeva, veliki je broj građana koji nisu potpisivali ugovore u Austriju niti su uopće tamo išli, nego su sve obavljali u Hrvatskoj, najčešće kod odvjetnika ili u javnobilježničkim urednima, ili kod posrednika. Tako prvo moramo dokazivati da ugovori nisu potpisivani u Austriji nego u Hrvatskoj a potom kolike iznose su stvarno dobivali na račune i na ruke. Bilo je slučajeva da bi im se od kredita oduzimalo i do 30 posto iznosa, jer je taj novac odlazio posrednicima kao naknada, direktoru zadruge i slično. Sve se to, od slučaja do slučaja, mora dokazivati na sudu, objašnjava Galoši Comisso.
Ona već idući ponedjeljak kreće s predajom nekolicine tužbi, jer ima jako mnogo ljudi iz cijele Hrvatske koji je zovu i traže njezinu pomoć. Za sada ne može reći kako će se stvar odvijati niti kako će sudovi reagirati na ovaj zakon, jer ima mnogo postupaka u kojima je već predala zahtjev za ništetnost, prije nego što je Lex Škibola uopće ugledao svjetlo dana. Iako je svjesna da tek sada kreće bitka i velika borba za brojne oštećenike kojih, smatra, ima mnogo više od 30 tisuća o kojoj pričaju austrijski bankari – sada će biti mnogo lakše. Ne brine se jer je uvjerena da su tisuće i tisuće ljudi prevareni u cijeloj priči i dokazivati će ponaosob kako građani nisu ni prelazili hrvatsku granicu a kamoli odlazili u Graz po kredite, već su sve obavljali u Zagrebu i brojnim drugim gradovima diljem Hrvatske.
Posljedica ništetnosti, upozorava Galoši Comisso, je da svaka strana vraća ono što je primila, što znači da će oštećenici vraćati iznose koje su dobili, a dio koji su platili će im biti uračunat u glavnicu. No i tu ima mnogo problema jer postoje slučajevi da su građani rate plaćali posrednicima na ruke, da nisu dobivali puni iznos kredita navedenog u kreditnim zahtjevima već mnogo, mnogo manje. Ono što je najvažnije, dodaje, da se ugovori što prije ponište i skinu hipoteke austrijskih zadruga s nekretnina, koje su bile zalog za kredit. Ima i slučajeva da su zadruge prodale nekretnine trećim osobama, pa će takvi građani biti prisiljeni potraživati razliku tržišne vrijednosti njihove nekretnine, koje su uglavnom prodavane za desetinu stvarnog iznosa. No dobra stvar u svemu tome je što će od sada sudovi i službeni vještaci procjenjivati vrijednost nekretnine a ne, kao što je bio slučaj do sada, direktori RBA kreditno-štednih ureda.
Ističe i kako postoji veliki broj oštećenika koji uopće nije upoznat s donošenjem zakona jer postoji velika medijska blokada u cijeloj priči i ljudi jednostavno nisu informirani. Stoga razmatra organizirati skupove po većim hrvatskim gradovima na jesen kako bi se što više ljudi uključilo u sudske procese i dobilo presude za ništetnost spomenutih ugovora.