Vučićeva usporedba Srebrenice i Jasenovca je čisti idiotizam!

0
342
Photo: Srdjan Ilic/PIXSELL

Kada bi se ponovila povijest, pa kad bi u nekom scenariju velikosrpska težnja opet dobila krila, opet bi Aleksandar Vučić govorio o srpskim zemljama... Pokazao bi da ćud nije promijenio. Upravo usporedba Srebrenice i Jasenovca pokazuje kakav je to čovjek. I kakve veze imaju Jasenovac i Srebrenica, osim da su na oba mjesta počinjeni zločini?

Jednom četnik, uvijek četnik! Tako bi se svi oni mogli opisati. Od najzadrtijeg “ćirpe“, koji se nije ni okupao godinu dana, a da o brijanju i ne govorimo, do Aleksandra Vučića. Jer on i slični njemu moraju promijeniti svoj politički put zbog bodova u budućnosti, političkih slasti koje ta profesija nudi i slično, a da će promijeniti ćud – nema teorije!

U biti je čovjek isti kao vuk. S razlikom da je vuku za opstanak potrebna tek instinktivna borba protiv gladi, uz dozu lukavštine, ali ipak s manjim udjelom predvidljivog mozga iako se i za životinju može reći da je – „pametna“. Ali, čovjek u toj borbi protiv gladi, bilo koje vrste, koristi sofisticiraniji mozak. Grabežljivac je čovjek koji, još ako je gladan, postaje i opasan i lukav i nepredvidiv. Kada je Vučić govorio o „srpskim zemljama“ u Glini, prije nego ga je pomela „Oluja“ zajedno s ostalim četnicima, on je bio jedan sasvim običan vuk. Ali je desetljeće potom postao i lukav i gladan i lažljivac

Loading...

Rekao je da je promijenio svoj politički put i postao netko i nešto drugo u odnosu na sredinu devedesetih. Ne i ne, to se može samo ako se promijeni ćud! A čovjek je kao vuk, rekli smo, i ćud ne mijenja. On je svoj politički put promijenio zajedno s mentorom Nikolićem samo zato jer bi ga, u suprotnom, pojela prošlost i bio bi tek običan druker na skupovima potpore Šešelju, Mladiću i drugim ratnim i inim zločincima.

Nitko i ništa ne može pomoći onima koji omalovažavaju Srebrenicu i slična stratišta nesrba. Oni to neće zanijekati, da se zločin više puta dogodio, ne, ti će četnici to još i uveličati i hvaliti se time. Ne pomaže ni što će reći predstavnici međunarodne zajednice, ni sud (ne)pravde u Haagu, ni presuda u sporu država protiv države, ni predstavnici srbijanske oporbe koji pokazuju da u svakom narodu ima ljudi i neljudi. Kada bi se ponovila povijest, pa u nekom scenariju, velikosrpska težnja opet dobije krila, opet bi Vučić govorio o srpskim zemljama... Pokazao bi da ćud nije promijenio. Upravo usporedba Srebrenice i Jasenovca pokazuje kakav je to čovjek. I kakve veze imaju Jasenovac i Srebrenica, osim da su na oba mjesta počinjeni zločini?

Zar je bezrazložno rušenje Dresdena 1945. bila izlika za London i Varšavu? Zar je Srebrenica produkt toga što je u Jasenovcu stradao određeni, nikada utvrđeni i uvijek preuveličavani broj Srba? Kada bi se drugi narodi osvećivali njima za ratne zločine, koliko bi ih uopće ostalo?

Zato bi bilo pametnije Vučiću davati manje prostora u medijima, ali je to nemoguće, jer je on svoj položaj učvrstio. Što se nikada ne bi dogodilo da, eto, nije promijenio politički put i ćud