Bivši guverner Željko Rohatinski poprilično je razvezao jezik na povjerenstvu te je, čini se, otkrio više, nego li su to i najveći optimisti mogli očekivati. Njegovim svjedočenjem najviše je bila zadovoljna oporba a SDP-ov Orsat Miljanić, predsjednik saborskog istražnog povjerenstva, je iznimno pohvalio iskaz Rohatinskog: "Konačno smo dobili osobu koja je u nečem sudjelovala i nema problema o tome govoriti. Ovdje je iznio bez ikakvog skrivanja ono što zna. On je imao hrabrosti reći što zna i to treba cijeniti", kazao je Miljenić. Ipak, nakon ovakvog otvorenog svjedočenja bivšeg guvernera u medijskim kuloarima su počele cirkulirati informacije da bi Rohatinski,kako bi se spasio od eventualnog kaznenog progona, mogao biti svjedok pokajnik, te da je njegovo današnje svjedočenje samo uvertira u taj čin.
S velikim nestrpljenjem očekivalo se svjedočenje bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog, tim prije što su mediji prethodnih mjeseci i tjedana, kada je buknula afera Agrokor, o njemu pisali kao čovjeku Ivice Todorića, čak što više, prozvali su ga osobnim guvernerom velikog Gazde.
Rohatinski je nakon prestanka rada u HNB-u pet godina radio kao savjetnik vlasnika Agrokora Ivice Todorića. Na povjerenstvu je ispričao kako je za Agrokor počeo raditi 1. travnja 2000. i otišao 12. srpnja 2000. “Nakon mandata 2012. sam se vratio u tvrtku, sukladno dogovoru s predsjednikom tvrtke još iz 2000. kad sam prvi put otišao iz tvrtke”, kazao je. Dodao je da su kratko u koncernu bili zaposleni njegova kćer i sin. Ipak ono što je najviše dojmilo pojedine članove povjerenstva jeste priznanje Željka Rohatinskog da su ga Karamarko, Kujundžić i Todorić nagovarali da se kandidira za predsjednika RH.
Nakon toga ekskluzivnog priznanja politički tajnik Mosta Nikola Grmoja priupitao je Rohatinskog je li upoznat da je Todorić naručio njegovo istraživanje popularnosti kao političkog projekta.
“Ne znam, ali vjerujem da nije 2012. gospodin Todorić zatražio takvo istraživanje”, rekao je Rohatinski i pojasnio, na Grmojino inzistiranje, da je točno da je bio na sastanku na kojem su bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić koji su ga nagovarali na politički angažman, ali je odbio.
“Nakon toga počele su se događati čudne stvari. Jedan medij je objavio priču o poduzeću moje supruge i njenoj kući, dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno ne”, nastavio je i podsjetio da su prve inicijative da se politički angažira došle iz nekih drugih stranaka i krugova.
Grmoja je potom rekao da su nakon toga Karamarko i Kujundžić bili kandidati za predsjednika HDZ-a, dok Jadranka Kosor, koja je bila protiv tog projekta, nije uspjela na izborima za predsjednicu HDZ-a. A na Marasovo pitanje je li za vrijeme rada u Agrokoru upoznao Zdravka Marića, Rohatinski je rekao da ga je upoznao, no da nisu radili zajedno. “Općenito način funkcioniranja koncerna je bio takav da nitko ne treba znati ono što nije neophodno za njegovo obavljanje posla. Za vrijeme mog obavljanja posla kontakata s Marićem nije bilo. Moje spoznaje onoga što je on radio su bile čisto kuloarske ili s hodnika. Po tim informacijama on je bio zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Posao kojeg je, vjerujem, dobro naučio, još dok je radio u Ministarstvu financija kao državni tajnik”, rekao je Rohatinski. Kada je Rohatinski rekao da je Marić bio zadužen za vanjsko financiranje i kreditiranje koncerna, upitan je znači li to da je Marić bio uključen u projekt financiranja od strane Sberbanke.
“Ne mogu znati, ali pretpostavljam da je”, rekao je Rohatinski.
I tako je bivši guverner Željko Rohatinski poprilično razvezao jezik na povjerenstvu te je, čini se, otkrio više, nego li su to i najveći optimisti mogli očekivati. Njegovim svjedočenjem najviše je bila zadovoljna oporba a SDP-ov Orsat Miljanić, predsjednik saborskog istražnog povjerenstva, je iznimno pohvalio iskaz Rohatinskog:
“Konačno smo dobili osobu koja je u nečem sudjelovala i nema problema o tome govoriti. Ovdje je iznio bez ikakvog skrivanja ono što zna. Dosad su svi govorili “ne znam”, a radilo se o najvažnijim privatizacijama u zemlji. Koga smo mi to birali? On je imao hrabrosti reći što zna i to treba cijeniti”, kaže Miljenić.
Ipak, nakon ovakvog otvorenog svjedočenja bivšeg guvernera u medijskim kuloarima su počele cirkulirati informacije da bi Rohatinski,kako bi se spasio od eventualnog kaznenog progona, mogao biti svjedok pokajnik, te da je njegovo današnje svjedočenje samo uvertira u taj čin. U tom kontekstu treba podsjetiti da su mediji, nakon izbijanja afere Agrokor, u više navrata, prozivale Željka Rohatinskog, da je kao guverner HNB-a sudjelovao u friziranju tečaja prema Agrokorovim potrebama. Rohatinskog se još odranije optuživalo da je radio u korist uvoznog lobija i bankarskog sektora jer je tečajem pogodovao uvoznicima, a ne izvoznicima i jer je dozvolio preveliko zaduživanje stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj kod svojih ‘majki banaka’ u inozemstvu te izvlačenje novca iz Hrvatske na račune tih istih stranih banaka u višestruko većim iznosima. U tom kontekstu treba se samo podsjetiti kako su se uništavale male banke, za čiju propast su opet, po mišljenju relevantnih stručnjaka, najzaslužniji Rohatinski i i tadašnji viceguverner Holjevac. Tako je, primjerice slomu ‘Credo banke’ otprije šest godina, o čemu je pisao i naš tjednik 7Dnevno, definitivno kumovalo raspirivanje straha među građanima od strane tadašnjih čelnih ljudi HNB-a.
‘U slučaju Credo banke, HNB je trebao prije reagirati, a ne čekati njezin bankrot’, isticao je tada ekonomist Ljubo Jurčić, izravno optužujući tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog i viceguvernera za nadzor Holjevca za bankrot spomenutih malih banaka.
Facebook Comments
Loading...