Dosta diskriminacije ‘manjinaca’ nad većinom hrvatskih građana!

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlouporabe njihovih zastupničkih mandata, da većini hrvatskih građana nameću ministre u hrvatskoj Vladi nakon što su zajedno sa zastupnicima SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a, uz pomoć Ustavnog suda, spriječili referendum o izbornim pravilima? Istodobno su 13. veljače 2015. pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, kojim su potrošeni milijuni kuna na izborne listine, koje su poslužile samo kao anketa o (ne)popularnosti političara

Na izborima za Hrvatski sabor, preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili oko četvrtine glasova biračkog tijela. Zastupnici SDP-a, HNS-a, IDS-a, HSU-a i nacionalnih manjina, trebali su 13. veljače 2015. godine smanjiti broj zastupnika za 40 ili više njih, te tako smanjiti troškove rada Hrvatskog sabora i izbora za Hrvatski sabor s preferencijskim glasovanjem svih birača. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih građana. Zastupnici srpske nacionalne manjine bi se trebali birati većinskim izbornim sustavom, poput ostalih zastupnika nacionalnih manjina u tri, odnosno u onoliko izbornih jedinica koliko će imati zastupnika u Hrvatskom saboru. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 101 = (48 razmjernim izbornim sustavom + 48 većinskim + 2 nacionalnih manjina + 3 dijaspore ). Pritom je više od 380 tisuća hrvatskih građana, svojim potpisima tražilo referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Manjinci nameću ministre…

Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlouporabe njihovih zastupničkih mandata, da većini hrvatskih građana nameću ministre u hrvatskoj Vladi nakon što su zajedno sa zastupnicima SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a, uz pomoć Ustavnog suda, spriječili održavanje referenduma o izbornim pravilima? Istodobno su 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, koje su poslužile samo kao anketa o (ne)popularnosti političara.

Na drugim izborima za EU parlament, održanim 25. svibnja 2014. godine, bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3,760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078, što je za 4571 birača manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca, od 25. svibnja do 21. Rujna, povećao za 281.739, odnosno na njih 4,042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Od 1983. godine, godišnji prirast stanovništva je manji od 11 tisuća, a od 1991., godišnje više stanovnika umire, nego ih se rađa. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka, grubom manipulacijom brojem birača – uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila. Na izborima za Hrvatski sabor, 8. studenog 2015. godine, glasovalo je samo 37.483 birača nacionalnih manjina ili 4865 birača po jednom zastupniku nacionalnih manjina, odnosno oko osmine registriranih birača. Za srpsku nacionalnu manjinu, glasovalo je 18.976 birača ili 6325 po jednom zastupniku, odnosno manje od desetine registriranih birača, a za ostale nacionalne manjine 18.507 birača ili 3701 po zastupniku, odnosno manje od petine registriranih birača.

U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo15.695 birača po jednom zastupniku, a izašlo je na izbore više od 60 posto registriranih birača. Za kandidate za zastupnike u deset općih izbornih jedinica, glasovalo je manje od 35 posto registriranih birača nacionalnih manjina, a manje od 47 posto je izašlo na izbore. Manje od desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Osmero zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor, 11. rujna 2016. godine, izabralo 25.420 birača, što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela.

Zastupnike srpske nacionalne manjine, Milorada Pupovca sa 16.166, Milu Horvata sa 12.175 i Borisa Miloševića sa 11.479 glasova je izabralo 16.320 birača, što je 32,32 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 9100 birača, što je 41,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO.

Vladimir Bilek s 1329, Veljko Kajtazi s 2010, Milorad Pupovac sa 16.166 i Furio Radin s 1676 glasova birača, svojim su glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav hrvatske Vlade za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara.

Povećanje broja birača nacionalnih manjina – manipulacija

Na izborima 11. rujna 2016. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 37.902 registriranih birača, odnosno oko osmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku – manje od desetine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 13.708 birača po zastupniku. Manje od 36,5 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo na izborima. Manje od 27 posto birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za izborne liste u deset općih izbornih jedinica. Izabranim zastupnicima je dalo glas samo 8,43 posto birača (vidi tabele: I., II., III. i IV). Oko desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate nacionalne manjine. Dosta nam je etnobiznismena Pupovca i Radina!

Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama mogu dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine, svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još uvijek članovi SDSS-a. U Hrvatskoj je registrirani broj birača nacionalnih manjina od 2007. do 2015. godine, prema procjeni, trebao pasti za 14.634 birača. Povećanje broja birača nacionalnih manjina je čista manipulacija!? Broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine B₃ i B₄ su brojevi registriranih birača nacionalnih manjina prema rješenjima Ministarstva uprave. Podatci DIP-a i APIS IT-a o broju registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor održanim 2015. i 2016. godine su, prema odgovoru DIP-a, umanjeni za broj birača koji su glasovali za kandidate izbornih lista u deset općih izbornih jedinica. Srpsku manjinu sa 186.633 pripadnika, prema popisu stanovništva 2011. godine, zastupao bi jedan zastupnik, bošnjačku, češku, mađarsku, slovačku, slovensku, talijansku, albansku, crnogorsku, makedonsku, njemačku, romsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku i židovsku sa 139.355 pripadnika – jedan.

Zastupnike dijaspore bi se trebalo birati većinskim izbornim sustavom u 3 izborne jedinice i to po jedan u Bosni i Hercegovini, preostalim državama Europe, te u Južnoj Americi, Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi, Africi, Australiji i Novom Zelandu. Zastupnici dijaspore i nacionalnih manjina ne bi imali pravo sudjelovati u izglasavanju povjerenja Vladi RH i izboru predsjednika Hrvatskog sabora.

Prijedlog sam iznio na temelju glasovanja za zastupnike nacionalnih manjina usporedbom s brojem glasova po jednom zastupniku u općim izbornim jedinicama, te analizom rješenja zastupanja nacionalnih manjina u parlamentima europskih država. Za dijasporu bi trebalo točno odrediti broj hrvatskih državljana u pojedinim državama i prema tome odrediti broj zastupnika.

I. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2016. GODINE

Oznake: P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, B₁ = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine, B₂ = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i B₃ = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine. B₃ – B₁ = 47.933 = Ukupno povećanje registriranih birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj od 2007. do 2015. godine.

II. BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2016. GODINE

Oznake: B = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine, G₁ = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2016. godine G₂ = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike u općim izbornim jedinicama. G = G₁ + G₂ = broj birača nacionalnih manjina koji su glasovali na izborima.