Deseti sastanak šefova država članica skupine BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) počeo je u srijedu, 25. srpnja, a trajat će dva dana tj. do 27. ovog mjeseca. Sutra će se radu samita priključiti šefovi država BRIKS, kao i predsjednici država ili vlada Argentine, Turske, Egipta, Indonezije, Jamajke i niza afričkih zemalja.
Južnoafrički ministar trgovine i industrije Rob Davies govorio je danas, otvarajući biznis forum (na kojemu sudjeluju predstavnici vlada i poslovnih krugova) u sklopu samita, o postignućima afričkog kontinenta u sferi primarne industrije, financijskih usluga, prometa, zrakoplovstva, informacija i komunikacija, u kontekstu privlačenja neposrednih investicija iz država-članica BRIKS. Govorio je i o privlačnosti afričkog tržišta u kontekstu osnivanja Afričke kontinentalne zone slobodne trgovine, na koji je dokument potpise stavilo 49 od ukupno 55 država članica Afričkog saveza.
Sastanak je, između ostalog, zanimljiv i s pozicije jučerašnje informacije iz Moskve, kako će na njemu ruski predsjednik Vladimir Putin šefovima država-članica BRIKS priopćiti informacije o svom susretu s američkim kolegom Donaldom Trumpom u Helsinkiju, 16. srpnja. U priopćenju predstavnika ruskog čelnika Yurya Ushakova, navedeno je, kako će „svi očekivati naše informacije o … Helsinkiju, i mi ih imamo u vidu predati našim partnerima tijekom ovog zasijedanja“.
Zbog toga se logično zapitati, hoće li ovaj samit u JAR-i proći u znaku zaoštravanja odnosa između Kine i SAD-a u sferi međusobne trgovine, ali i američkih najava o pojačanju proturuskih sankcija? Zato ćemo pokušati odgovoriti na pitanje, hoće li protuamerička atmosfera unutar BRIKS-a izići izvan okvira političke retorike i pretočiti se u konkretne poteze prema Washingtonu.
Države iz BRIKS grupacije čine ukupno 28% ukupnog svjetskog BDP-a i 42% svjetskog stanovništva. Posebnost ovog samita je specifičan položaj u kojem se našla Kina, kao jedna od najvažnijh članica te grupe, koja je, suočavajući se s nametnutim američkim „trgovinskim ratom“ prinuđena provoditi smjer nadzirane devalvacije svoje nacionalne valute juana. S druge strane, protiv druge ponajvažnije članice BRIKS – Rusije, nedavno su najavljene nove američke oštre sankcije, a u Kongresu se upravo razmatra uvođenje sankcija na izvođenje operacija s ruskim državnim dugom. Rusija je, opet, sa svoje strane, u svega dva mjeseca uspjela smanjiti svoja ulaganja u vrijednosnice američke državne riznice s 96 na 15 milijardi dolara, čime je prestala biti jedna od vodećih država vlasnica američkog državnog duga (Rusija se pribojavala blokade njezinog novca jednim potezom pera američke administarcije, u vrijeme kada se urušavaju sve norme međunarodnog prava tj. instrumenata njegove zaštite). Ta je odluka Moskve izazvala zabrinutost američkih financijskih krugova jer je ruska prodaja velikih paketa američkih državnih obveznica dovela do povećanja kreditnih stopa, što u perspektivi može dovesti do usporavanja američkog gospodarskog rasta. Ovo spominjemo iz razloga što je Kina najveći vlasnik američkih državnih obveznica i ukoliko ona, u slučaju izostanka dogovora s Washingtonom počme prodavati svoje udjele u istima, to može izazvati pravu paniku na tržištu obveznica, utjecati na rast dohotka i daljnji rast bankarskih kamatnih stopa, a tada može stvarno doći do ozbiljnih problema po rast američkog gospodarstva, što je bilo i jedan od glavnih predizbornih obećanja predsjednika Trumpa.
Osim toga, nije isključeno da u vrlo skoroj budućnosti BRIKS-u pristupi i Turska, u kojoj raste otvoreno protuameričko raspoloženje. Ta zemlja je najveći kandidat za ulazak u BRIKS od svih spomenutih zemalja-promatrača, a ona već čini 1% svjetskog BDP-a što nikako nije zanemarivo. U tom kontekstu treba naglsiti kako će se u JAR sutra osobno sastati dvojica državnika – Putin i Erdogan.
Zbog svega ovog s interesom ćemo pratiti atmosferu i retoriku sastanka BRIKS-a u odnosu prema SAD-u, nakon što čelnike njihovih država Vladimir Putin upozna s rezultatima svog susreta s Trumpom. Iz te atmosfere i retorike u naredna dva dana moći ćemo dosta toga isčitati što se tiče njihovog budućeg stava prema SAD-u, barem u srednjoročnom razdoblju.
Original možete pronaći na www.geopolitika.news