Ruske protumjere na nove američke sankcije su diplomatske prirode i izazivaju nezadovoljstvo Rusa i njihovih pojedinih političara

0
75

Kako je odgovorila službena Moskva na sinoćnje usvajanje novih proturuskih sankcija od strane američkog Kongresa? Ako bismo rekli – mlako i vrlo oprezno, sigurno ne bismo pogriješili. Naime, Moskva kao da se još uvjek  pritajeno nada da bi predsjednik Donald Trump na od Kongresa izglasani zakon mogao uložiti veto. Međutim, ako je to glavni razlog – on stoji na vrlo klimavim nogama. Jer Bijela kuća je već u više navrata proteklih dana izjavljivala kako se slaže s prijedlogom zakona koji je sinoć usvojen i od gornjeg doma američkog Kongresa –Senata. Pa čak i u slučaju da Donald Trump iznenada promijeni mišljenje i u svrhu otpočinjanja normalizacije nikad gorih američko-ruskih odnosa uloži veto, teško da bi se u tom smislu išta konkretnije moglo promijeniti osim kratkotrajnog dobivanja na vremenu. Jer Kongres, s obzirom na apsolutnu većinu kojom je zakon usvojen (izglasan je skoro pa jednoglasno) vrlo lako može dvotrećinskom većinom glasova sviju zastupnika poništiti eventualni Trumpov veto.

A evo ruskih protumjera koje bi se trebale početi primjenjivati od 1. rujna, i koje je danas obznanilo njihovo Ministarstvo vanjskih poslova, a odobrio predsjednik Vladimir Putin:

Broj američkog diplomatskog osoblja pri veleposlanstvu SAD-a u Moskvi i konzulatima u Sankt Peterburgu, Ekatarinburgu i Vladivostoku trebao bi se smanjiti na 455 osoba, isto onoliko koliko ih Rusija trenutačno ima u svojoj diplomatskoj misiji u SAD-u; osim toga, Rusija od 1. kolovoza prekida mogućnost korištenja od strane američkog veleposlanstva određenih skladišnih prostora u Moskvi, kao i jedne daće (vikendice) izvan Moskve, koju koriste američki diplomati. I to je, doslovno, sve.

Ukoliko to usporedimo s novim sankcijskim mjerama koje uvodi SAD protiv čitavog ruskog energetskog sektora i njegovih strateških planova za izvoz nafte i plina (prije svega u EU i Tursku), čini se kako se o protumjerama sa strane Rusije uopće niti ne može govoriti. Zapravo, iako se tako naizgled čini, ovo niti nisu službene protumjere Rusije na nove sankcije, s obzirom kako američki novi zakon niti ne može stupiti na snagu bez potpisa predsjednika Trumpa, već se radi o odgovoru na krajem prošle godine od strane SAD-a zapljenjene nekretnine kojima se služilo rusko diplomatsko osoblje u toj zemlji. Međutim, ove ruske protumjere su zbog tajminga kada se usvojene (gotovo istodobno kada je Kongres usvojio proširenje sankcija) izazvale negodovanje određenih političkih krugova i javnosti u zemlji.

Rusija očito ne želi dodatno zaoštravati odnose s Washingtonom jer je svjesna unutarnjih američkih političkih  dubioza i procesa koji se tamo trenutačno odvijaju, kao i razračunavanja na relaciji Bijela kuća – Kongres ili Republikanci – Demokrati. Ali, kao što je Geopolitika.News već jučer naglasila, s obzirom na ostvareni rezultat glasovanja u Kongresu po pitanju novih sankcija, vidljivo je kako je u Washingtonu  ipak stvorena neka proturuska kohezija u kojoj sudjeluju obje dominantne američke političke stranke, te da se više ne radi o izoliranim akcijama tzv.jastrebova –  neokonzervativaca ili lobista vojno-industrijskog ili energetskog sektora kojima nadzirani sukob s Rusijom ide u prilog  zbog njihovih financijskih interesa. Dakle, u srednjoročnom razdoblju, vjerojatno skroz do kraja mandata predsjednika Trumpa, Rusija ne može očekivati početak stvarnog dijaloga s američkom stranom, a koji bi vodio postupnoj normalizaciji međusobnih odnosa.

Zbog svega rečenog (a toga su itekako svjesni i u ruskim političkim krugovima i u ruskoj javnosti), stižu i prve oštrije reakcije na blagost Moskve u odnosu prema Washingtonu. Tako danas član Vijeća Savjeta Federacije za međunarodne odnose (dakle, prilično važna funkcija) Igor Morozov, umjesto blagih protumjera poziva na povlačenje ruskih sredstava iz američkih obveznica, kao i ograničenje isporuka ruskog aluminija, titana i komponenti za američku nuklearnu industriju. Senator Igor Morozov ruske protumjere je nazvao zakašnjelim i izjavio kako se na njima ne treba zaustaviti. „Meni se čini kako ne treba zamišljati do čega će dovesti naše zakašnjele mjere u odnosu na zapljenu nekretnina koje su koristili ruski diplomati iz Washingtona“, naglasio je  Morozov, i dodao, kako je nužno dati adekvatan odgovor u odnosu na sankcije prema ruskom naftnom i plinskom sektoru, kao i projekte s kojima se povezuje buduća ruska suradnja s EU i Turskom.

Prema riječima ruskog političara, Rusija treba odgovoriti povlačenjem 110 milijardi dolara koje drži u vrijednosnicama američkog Federalnog Rezervnog Sustava i prenijeti ih u kineske i europske vrijednosne papire. Osim toga, kazao je dalje, Rusija mora zaustaviti izvoz titana, aluminija i elemenata za atomsku industriju , kao i ruskih raketnih motora za potrebu SAD-a.

 

Original možete pronaći na geopolitika.news