Promjene vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku od 10. – 16. srpnja 2017. godine

0
70

Prošli tjedan, osim već pomalo standardnog političkog sukoba između prosaudijskog „arapskog kvarteta“ i Katara, zbivanja u regiji obilježili su vojni sukobi u Siriji, Iraku, Libiji, Jemenu, Afganistanu, kao i u Južnom Sudanu i Somaliji.

Sirija:

Što se tiče vojnog stanja u Siriji prošlog tjedna, njega smo detaljno obradili u jučerašnjem pregledu kojeg možete vidjeti ovdje.
Zato ćemo se u ovom pregledu posvetiti političkim aspektima te krize. U Ženevi je od 10.-14. srpnja, uz posredništvo UN-a, održan novi krug pregovora oko riješenja sirijskog sukoba. Nikakvih važnijih pomaka nije bilo ali je ipak bilo interesantnih detalja. Naime, u perspektivi bi se ipak mogla formirati jedinstvena oporbena delegacija, sastavljena od tri sada suprostavljene frakcije: „saudijske“, „egipatske“ i „moskovske“. Predstavnici triju frakcija održat će konzultacije po pitanju ujedinjenja od 25. srpnja do 5. kolovoza. Ono što je bilo presudno jesu korekcije unutar „saudijske“ frakcije u odnosu na sirijskog predsjednika B. Asada. Naime, tijekom navedenih pregovora  njezini predstavnici, za razliku od svih dosadašnjih, niti jednom nisu otvoreno istupali s imperativom Asadove ostavke. Očekuje se kako bi se idući krug Ženevskih pregovora trebao održati u rujnu.

Posebnu pozornost i dalje privlači američko-ruski sporazum o uspostavi zona deeskalacije, a u tijeku je razrada detalja o njegovom praktičkom funkcioniranju na jugo-zapadu Sirije – u regijama Deraa, El-Kuneitra i Al-Sweida. Dokument o formiranju zona u jordanskom glavnom gradu potpisali su predstavnici Rusije, SAD-a i Jordana.

Osim pozitivnih reakcija službene Moskve, na temu zona deeskalacije oglasio se i američki predsjednik D. Trump, koji je izjavio, kako je postignuti dogovor primjer uspješne suradnje Moskve i Washingtona. Ovo se primirje, za razliku od ostalih, provodi – izjavio je predsjednik SAD-a. Njegov posebni predstavnik za suradnju s drugim zemljama po pitanju borbe protiv terorizma  B. McGurk, izjavio je 13.7., kako ovaj dogovor po prvi puta sadrži detaljno razrađenu liniju doticaja između oporbenih snaga i sirijske vojske.

Službeni Teheran pozitivno se odnosi na američko-ruski sporazum i smatra kako on može dati rezultat „ukoliko se proširi na čitavu Siriju i ako u sebe uključi teritorij  o kojem se raspravlja na pregovorima u Astani“.

Terorističke organizacije koje djeluju na jugo-zapadu Sirije, u prvom redu „Jabhat al-Nusra“ i njezine izvedenice, odbacile su navedeni sporazum o prekidu vatre.

Rusija se ne bavi potporom Asadu već ne dopušta da se sa Sirijom dogodi ono što se dogodilo s Irakom, izjavio je 13. srpnja ruski ministar vanjskih poslova S. Lavrov, naglasivši, kako se ruska politika u toj zemlji temelji na normama međunarodnog prava i rezolucijama VS UN-a.

SAD i Francuska predlažu formiranje međunarodne kontaktne grupe koja bi se bavila stabilizacijom stanja u postratnoj Siriji i podupirala odgovarajuće akcije UN-a, izjavio je 13. srpnja francuski predsjednik E. Macron nakon razgovora s američkim kolegom D. Trumpom. Kontaktnu grupu sačinjavale bi stalne članice VS UN-a i „regionalni igrači“. Francuski čelnik ukazuje na važnost nastavka dijaloga s predsjednikom Asadom. Macron smatra, kako je nakon njegovih nedavnih razgovora s ruskim čelnikom V. Putinom , „suradnja Pariza i Moskve po pitanju Sirije došla na novu razinu“.

14. srpnja održana je zatvorena sjednica VS UN-a o Siriji, a priopćeno je kako je bila konstruktivna, a da su svi sudionici priznali kako se po pitanju Sirije stvara „pozitivna atmosfera“.

Američki general S. Townsend, zapovjednik operacije koalicijskih snaga za borbu protiv tzv. Islamske države „Nepokolebljiva odlučnost“ („Inherent Resolve“), izjavio je, kako je zadovoljan suradnjom s ruskom vojskom u Siriji i kazao slijedeće: „Postoje kanali  po kojima mi mirno radimo, neovisno o određenim diplomatskim napetostima. Kontakti među vojnicima mirno se nastavljaju , profesionalno i učinkovito. Mi se s Rusima bavimo pitanjima deeskalacije.“

Libija:

Libijski premijer F. Sarraj predložio je prošli tjedan novi plan za izlazak zemlje iz krize. On se sastoji od provedbe predsjedničkih i parlamentarnih izbora u ožujku slijedeće godine, kao i objave prekida svih vojnih aktivnosti u zemlji, osim onih koji se odnose na borbu protiv terorizma. Predstavljen je projekt osnivanja zajedničkih vijeća Predstavničkog doma (međunarodno priznati jednodomni parlament sa sjedištem u Tobruku, na istoku Libije) i Državnog vijeća, radi početka procesa integracije „razbacanih“ državnih tijela i institucija. Planira se i osnivanje Visokog Vijeća za nacionalnu pomirbu, proglašenje opće amnestije, uspostava prijelaznog pravosudnog sustava, kao i osnivanje vijeća za pomirbu između libijskih gradova.

Irak:

Premijer H. al-Abadi izjavio je 10. srpnja kako je, nakon više od tri godine okupacije u potpunosti oslobođen grad Mosul. Međutim, u samom gradu, u njegovom zapadnom dijelu, još je uvjek ostalo malih zona koje su pod okupacijom džihadista i u kojima traju borbe. Američko regionalno vojno  zapovjedništvo smatra kako će čišćenje grada od terorista trajati još nekoliko tjedana.

Izrael:

Izraelska služba javne sigurnosti (SHABAK) zabrinuta je povećanjem broja izraelskih Arapa koji su pali pod utjecaj ekstremističke islamske ideologije. Nedavna primjena vatrenog oružja kraj svetog Hrama u Jeruzalemu (14.7.) smatra se previše čak i za salafite, zbog čega tijela sigurnosti ne isključuju kako su tri terorista koja su napad izvršili bili pripadnici „Islamske države“.

Turska:

Američki državni tajnik R. Tillerson boravio je 10.7. u Istanbulu, gdje je razgovarao s predsjednikom R.T. Erdoganom. Tillerson je izjavio kako Washington čini sve što je u njegovoj mogućnosti kako bi se odnosi dviju država vratili u prijašnje stanje jer je „Turska za SAD vrlo važan partner, kako po pitanju sigurnosti, tako i budućih ekonomskih mogućnosti“. U tom smislu SAD želi surađivati s Turskom i po pitanju rješavanja stanja na sjeveru Sirije, koje najviše i ometa suradnju Ankare i Washingtona.

U Turskoj je 15. srpnja obilježena godišnjica pokušaja izvođenja vojnog udara, povodom čega su diljem zemlje održani „Marševi nacionalnog jedinstva“ i potpore sadašnjoj vladi i predsjedniku države. Istodobno su nastavljene represivne mjere prema osumnjičenim osobama za sudjelovanje u pokušaju puča. Tako je prošlog tjedna s posla udaljeno više od 7 tisuća policajaca, državnih službenika i predavača u školama i sveučilištima, a uhićeno je još 85 osoba.

Katarska kriza:

U zonu Perzijskog zaljeva prošli tjedan stigao je američki državni tajnik R. Tillerson, u namjeri pomaganja u postizanju riješenja katarske krize. On je najprije posjetio Kuvajt, gdje su 10.7. američki, britanski i kuvajtski predstavnici pozvali prosaudijski „arapski kvartet“ i Katar na dijalog i brzo riješenje sukoba. Već 11.7. Katar i SAD (državni tajnik Tillerson) potpisali su u Dohi memorandum o zajedničkoj borbi protiv financiranja terorizma. Tillerson je „razumnom“ nazvao poziciju Dohe u odnosu na krizu s ostalim arapskim susjedima unutar „kvarteta“. Nakon toga državni tajnik je posjetio Saudijsku Arabiju, da bi 13.7. opet došao u Dohu i izjavio kako smatra da neposredni dijalog i pregovori između arapskih zemalja i Katara mogu biti slijedeći važni korak prema riješenju krize. Prije toga promatrači su izjavili kako nikakvog stvarnog napretka Tillersonova „leteća diplomacija“ po tom pitanju nije ostvarila.

Šef Pentagona  J. Mattis je 14.7. izjavio kako katarska kriza ničim ne utječe na aktivnosti američkih i koalicijskih snaga u regiji i da SAD nema namjeru tražiti alternativu svojoj vojnoj bazi Al-Udeid smještenoj na katarskom teritoriju.

Posjet državnog tajnika Tillersona Saudijskoj Arabiji i razgovor s kraljem Salmanom u gradu Jeddahu nije doveo do približavanja stavova oko Katara. Službeni Rijad je nezadovoljan ulogom Tillersona i smatra kako je on „zauzeo katarsku stranu“, a nedostatnom mjerom smatraju i potpisani američko-katarski sporazum o borbi protiv financiranja terorizma. „Arapski kvartet“ i dalje će nastaviti s pritiscima na Dohu sve dok ona ne ispuni zahtjeve koje su joj prošlog mjeseca uputili kao preduvjet za normalizaciju odnosa, a koje je Katar u potpunosti odbacio kao nerealne i neprovodive.

Krajem tjedna u regiju je stigao i francuski ministar vanjskih poslova J. Le Drian, koji je, došavši u Dohu, zatražio ukidanje sankcija arapskih zemalja uvedenih protiv Katara. On će posjetiti i druge arapske zemlje regije.

 

Original možete pronaći na geopolitika.news